Srbijanski biznismen Zoran Ćopić je osuđen na pet godina zatvora zbog pranja novca na području Bosne i Hercegovine. Okružni sud u Banjoj Luci je danas nepravomoćno osudio i direktora Avio Renta, Ćopićevog preduzeća u BiH, Dragu Nižola na četiri mjeseca zatvora
Iznošenjem završnih riječi optužbe i odbrane, danas je pred Okružnim sudom u Banjoj Luci završen i dokazni postupak protiv Zorana Ćopića i Drage Nižola, optuženih za pranje novca. Tužilac je u ovom slučaju zatražio zatvorsku kaznu i oduzimanje nelegalno stečene imovine, dok su advokati odbrane zatražili puštanje osumnjičenih na slobodu
Zoran Ćopić, optužen da je prao novac za osumnjičenog narko bosa Darka Šarića, rekao je da zna da je Mišković vlasnik „Univerzal banke“, kao i da je Šarić pregovarao sa ovom bankom oko mogućeg kredita
Narodna banka Srbije pokrenula superviziju poslovanja „Univerzal banke“ Beograd. O skrivenom vlasništvu u ovoj banci CINS pisao pre godinu i po dana. Guverner Šoškić nije dao precizan razlog za akciju, ali je rekao: „Pojedinci ne mogu biti iznad interesa zemlje i zbog toga ne može biti kompromisa“
Iznos od 5,4 miliona KM koji su Lafino Trade i Matenico, offshore firme u vlasništvu Darka Šarića, uplatile preduzeću Agrocoop iz Banje Luke trebao je biti iskorišten kao avans za kupovinu srbijanskog preduzeća Mitrosrem, izjavio je biznismen Zoran Ćopić u srijedu tokom unakrsnog ispitivanja na Okružnom sudu u Banjoj Luci
Prvoptuženi u slučaju pranja novca u BiH, srpski biznismen Zoran Ćopić priznao je na suđenju da je pokušao izvući novac od Darka Šarića i nakon što je Šarić osumnjičen za trgovinu drogom, ali da u tome nije uspeo
Iako je pritvor mera koju bi sud trebalo da primenjuje samo ako ništa drugo nije svrsishodno, u pritvorskim jedinicama u Srbiji trenutno se nalazi oko 3.000 osoba, što je daleko više od postojećih kapaciteta. Uprkos postojanju alternativnih mera, sudije I dalje pre često određuju pritvor. Pritvor je postao kazna pre presude, jer mogućnost da osoba koja je provela mesece, nekada i godine u pritvoru bude proglašena nevinom, uvek postoji
Jemstvo, kao mera kojom se pritvor može zameniti, se u srpskim sudovima ne primenjuje često, pokazuju podaci sudova u Beogradu i razgovori sa tužiocima, sudijama i advokatima. Jedan od razloga za ne prihvatanje jemstva je strah sudija da će ih javnost obeležiti kao korumpirane. Ovakvoj situaciji ne doprinose ni nedovoljno jasni kriterijumi pri određivanju jemstva,koji dovode do različite primene u praksi. Po novom Zakoniku o krivičnom postupku, jemstvo se sada može odrediti ne samo u slučajevima kada je pritvor određen zbog opasnosti od bekstva, već i kada je on određen zbog uznemirenja javnosti. Takođe, sada će i same sudije imati pravo da određuju jemstvo. Cilj ovih izmena je da se sudije češće odlučuju za određivanje jemstva
Srbija je na šestom mestu po broju predstavki sudu u Strazburu, a većina se odnosi na dužinu trajanja sudskih sporova od kojih neki traju i po nekoliko decenija. Radnici koji pred sudom traže zaostale plate, umesto zakonskih šest meseci, bore se nekoliko godina. Jedno od načela sudske reforme je i efikastnost, ali Društvo sudija Srbije upozorava da smanjenje broja zaposlenih i njihova nejednaka opterećenost ne vode bržem rešavanju predmeta
- Više od rijalitija: Slučaj Kristijana Golubovića i Kristine Spalević test za sistem 8.4k pregleda
- Napad na Stevana Filipovića: CINS objavljuje snimke sa nadzornih kamera 4.8k pregleda
- MAPA SNS obilazaka po Srbiji: Funkcioneri u 160 poseta za četiri i po meseca 1.7k pregleda
- Baza podataka: U čije ruke ide novac za EXPO 1.1k pregleda
- CINS Info kviz #136 – 31.7.2026. 1k pregleda