AktuelnoFunkcioneriSrbija

Uhapšen Branislav Švonja

10. mar 2017.
Foto: Medija centar
Švonja je prošle godine imenovan za vršioca dužnosti direktora pokrajinskog Fonda za pomoć izbeglicama, a firma koju je osnovao - Nacionalni privredni operater – zarađivala je milione prodajom informacija koje su inače besplatne, o čemu je CINS pisao u više navrata. Švonja je ranije bio osuđivan zbog kupovine glasova

Branislav Švonja, vršilac dužnosti direktora pokrajinskog Fonda za pružanje pomoći izbeglim, prognanim i raseljenim licima, uhapšen je sinoć u okviru akcije Pluton 2, nakon što je policija za njim tragala nekoliko dana. Švonja je uhapšen zbog poslovanja Nacionalnog privrednog operatera, firme čiji je bio osnivač. 

 

Švonja je na funkciju direktora Fonda postavljen 27. jula 2016. godine, a Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) je o njegovim poslovima pisao u više navrata.

 

U okviru akcije Pluton 2 u ponedeljak je uhapšen i Dušan Šaponja, bivše odgovorno lice preduzeća Nacionalni privredni operater, zbog sumnje da je sa Branislavom Švonjom, od avgusta 2014. do marta 2016. godine, počinio krivično delo prevara u produženom trajanju.

 

Sumnja se da su se predstavljali kao predstavnici Ministarstva privrede, Ministarstva zdravlja, Narodne banke Srbije i Privredne komore Srbije. Tako su doveli u zabludu odgovorna lica 34 privredna subjekta da preuzmu navodno besplatne primerke USB-a sa Paketom ličnih podataka pravnih lica Republike Srbije i potpišu i overe pečatom dokument o prijemu besplatnih primeraka.

 

Nakon nekoliko meseci osumnjičeni su taj dokument pod pretnjom utuženja dostavljali uz fakturu, kao ugovor, pa su oštećena pravna lica na štetu svoje imovine, izvršila plaćanja na račun preduzeća Nacionalni privredni operater u ukupnom iznosu od 11,4 miliona dinara.

 

U akcijama Pluton 1 i 2 uhapšeno je ukupno 100 osoba, a protiv 44 njih su podnete krivične prijave zbog sumnje da su počinili više koruptivnih krivičnih dela.

 

Igor Mirović, predsednik Pokrajinske vlade, komentarišući za CINS hapšenje Švonje kaže:

„Preduzećemo sve aktivnosti na koje nas obavezuje zakon i o tome ćemo obavestiti javnost. Niko nije zaštićen od odgovornosti i tako ćemo se ponašati kao Pokrajinska vlada.“

Iz Fonda za pomoć izbeglicama nisu želeli da komentarišu ovaj slučaj za CINS.

 

Poslovi Nacionalnog privrednog operatera

 

U julu 2014. godine Švonja je osnovao firmu Nacionalni privredni operater, koja se nalazi na istoj adresi u Novom Sadu kao još jedna njegova firma – SB Company – zastupnik južnokorejske automobilske kompanije Kia, ali i sedište Srpske demokratske stranke (SDS), čiji je predsednik.

 

Prema istraživanju CINS-a, firma Nacionalni privredni operater je državnim ustanovama, lokalnim samoupravama, javnim i privatnim preduzećima širom Srbije u proteklim godinama prodavala podatke koji su besplatno dostupni na internetu.

 

Zaposleni i rukovodioci kompanija i ustanova kažu da su im iz Nacionalnog privrednog operatera nudili podatke, tražeći samo da se potpiše prijemnica. Prodavci bi govorili da predstavljaju državne institucije, a posle nekoliko meseci su dostavljali račune. Smatrajući da su prevareni, mnogi su protiv njih kasnije podneli krivične prijave ili tužbe.

 

Tako je Grad Beograd platio 294.000 dinara za USB-ove sa 15 vrsta podataka od kojih se sve osim jedne mogu besplatno naći na internetu. Gotovo svim tim informacijama raspolaže i APR, koji može da ih besplatno dostavlja državnim organima i lokalnim samoupravama.

 

Prema podacima APR-a, Branislava Švonju je 26. oktobra 2016. godine na mestu vlasnika firme zamenio Slobodan Švonja, čija se druga firma – Privredni propisi – bavi istim poslovima kao i Nacionalni privredni operater. Mesec dana ranije, Slobodan je umesto Branislava postao i direktor Nacionalnog privrednog operatera.

 

Firma je od osnivanja u julu 2014. godine do kraja 2015. godine imala skoro 11 miliona dinara prihoda, pokazuju finansijski izveštaji Agencije za privredne registre (APR). Prema podacima Uprave za trezor, od osnivanja do aprila 2016. godine, Nacionalnom privrednom operateru su više od 4,2 miliona dinara uplatili budžetski korisnici, među kojima su grad Beograd, Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo, socijalnu politiku i demografiju i 11 zdravstvenih ustanova. Institucije koje su odgovorile na zahteve novinara CINS-a, ovoj firmi su plaćale za podatke o pravnim licima.

 

Do sredine marta 2016. godine pred beogradskim Privrednim sudom pokrenuta su 64 postupka u kojima učestvuje Nacionalni privredni operater. Neke je pokrenula ta firma radi naplate ukupno 7,6 miliona dinara, a druge su pokrenuli klijenti koji smatraju da su prevareni i osporavaju potraživanja.
 
Između ostalih, tužili su ih: Elektromreže SrbijeZavod za udžbenikeKBC Bežanijska kosaTelekom SrbijeKnjaz Miloš, Infostan i dr.

Račun Nacionalnog privrednog operatera je blokiran od 8. aprila 2016. godine, a dug trenutno iznosi 553.204 dinara.


Kupovina glasova

 

Tužbu radi poništenja ugovora sa Nacionalnim privrednim operaterom podnelo je i Privredno društvo Hidroelektrane Đerdap, a vrednost spora bila je milion dinara. Prema navodima tužbe, zaposlenik Nacionalnog privrednog operatera Dušan Oluić uručio je osam paketa odgovornim osobama u tom preduzeću, a tražio je samo da mu potpišu prijem.

 

Oluić je tokom sudskog postupka poricao da se predstavio kao čovek iz Ministarstva privrede. Tadašnji direktor Nacionalnog privrednog operatera Dušan Šaponja takođe je svedočio, ali je sud ocenio da su oba iskaza „kontradiktorna i konfuzna“, da deluju „pripremljeno i sračunato na izbegavanje krivice“.
 
Sud je prihvatio svedočenja zvaničnika Hidroelektrana Đerdap, poništio je ugovore, a Privredni apelacioni sud je potvrdio presudu 21. januara 2016. godine.

Švonja se ovakvim poslovima bavio dugo vremena. Još 2011. godine CINS je pisao o firmama koje su on i njegov saradnik Dušan Oluić osnivali u Srbiji i zemljama regiona, a koje su novac zarađivale na isti način kao Nacionalni privredni operater.

 

Švonja je krajem 2015. godine bio pravosnažno osuđen za kupovinu glasova na lokalnim izborima u opštini Odžaci. Sa još jednom osobom je organizovao mrežu ljudi koji su građanima nudili 1.000 ili 2.000 dinara, kao i robu široke potrošnje, kako bi glasali za SDS na izborima 15. decembra 2013. godine.

 

Na tim izborima SDS je osvojila dva od 27 mandata. Švonji je presudom izrečena novčana kazna od 200.000 dinara koju je dužan da plati u 12 jednakih mesečnih rata, počev od januara 2016. godine.

 

Švonja se politikom bavio i u Hrvatskoj. Na lokalnim izborima u hrvatskoj Zadarskoj županiji 2013. godine, Branislav Švonja i Dušan Oluić bili su na izbornoj listi Demokratske partije Srba. Na istoj listi kandidat je bio i Slobodan Švonja, vlasnik Privrednih propisa, firme koja se bavi sličnim poslovima kao i Nacionalni privredni operater.

 


Ovaj tekst je proizveden u okviru granta koji finansira Evropska unija, dodeljenog u okviru Medijskog programa 2014. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost CINS-a i ni u kom slučaju ne odražava stavove Evropske unije.


  

Autor:

Ostavi komentar

Prati
CINS neće objavljivati komentare koji sadrže uvrede, govor mržnje, pozivanje na nasilje ili diskriminišu bilo koju društvenu grupu. Takođe, nećemo odobravati optužbe na račun pojedinaca koje ne možemo da dokažemo. Hvala što poštujete ova pravila :)
Obavesti me o
guest
1 Komentar
Najstarije
Najnoviji Najviše glasova
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Vracarica
Vracarica
10 mar 2017 22:04

Pa dal neko obraca paznju kolko mailova mu dnevno stigne sa ponudom za pretplatu na neke publikacije tipa upravljanje otpadom ili za rukovodioce preduzeca ili tako nesto. Pa prepisuju zakonske forme i salju ponude sa pretplatom a kad u zakonu potrazite tu formu ne mozete je otvoriti… pa neka Verica Orlovic ubi sa tim ponudama..

Tagovi

Povezano