AktuelnoFunkcioneriSud i tužilaštvo

Mihalj Kertes, Branislav Ivković i Živka Knežević oslobođeni optužbi

11. jan 2018.
Mihalj Kertes, Foto: CINS
Sudsko veće Višeg suda u Beogradu oslobodilo je prvostepenom presudom nekadašnje funkcionere optužbi za zloupotrebu službenog položaja, odnosno podstrekavanje na zloupotrebu, prilikom dodele državne nekretnine u Beogradu devedesetih godina

Viši sud u Beogradu oslobodio je danas Mihalja Kertesa, Branislava Ivkovića i Živku Knežević optužbi za zloupotrebe prilikom dodele kuće Kertesu krajem 1997, odnosno, početkom 1998. godine. Ivković, nekadašnji ministar u Vladi Srbije i Kneževićeva, nekadašnja sekretarka Vlade Srbije, bili su optuženi za zloupotrebu službenog položaja, dok je Kertes, nekadašnji direktor Savezne uprave carina, bio optužen za podstrekavanje.


Sudsko veće je obrazložilo da dokazi tužilaštva nisu bili dovoljni da potkrepe optužnicu. Takođe, naveli su kako su, s obzirom na dužinu ovog suđenja, odlučili da donesu presudu i da ne dozvole da slučaj ode u istoriju bez presude – što se već dogodilo sa delovima optužnice koji su zastareli.

 

Ovo je prvostepena presuda Višeg suda i na nju postoji pravo žalbe. Kneževićevoj se suđenje po ostalim tačkama optužnice nastavlja u februaru, zajedno sa ostalim osumnjičenim, među kojima je i supruga nekadašnjeg predsednika SRJ Slobodana Miloševića, Mirjana (Mira) Marković.


Sudski postupak u ovom slučaju trajao je skoro 15 godina. Za to vreme, optužnica je menjana nekoliko puta, nije održano više od 50 ročišta a najmanje pet puta suđenje je vraćano na početak. Jedan od najčešćih razloga odlaganja ročišta bilo je nepojavljivanje svedoka, što se dogodilo i 10. januara 2018, kada je odlučeno da se deo postupka koji se odnosi na Kertesa, Ivkovića i Kneževićevu razdvoji.


Prema optužnici, Ivković i Kneževićeva su 1997. i 1998. godine, kao predsednik i članica komisije koja je dodeljivala stanove republičkim funkcionerima, omogućili Mihalju Kertesu da dobije kuću u Beogradu, iako je u tom trenutku „imao adekvatno rešeno stambeno pitanje“. Živkovićevu je, po navodima optužnice, na ovo podstakao sam Kertes, a iznos protivpravne imovinske koristi bio je 960.000 dinara.


Tokom suđenja, Ivković i Kneževićeva su u više navrata tvrdili da je stambena komisija delovala kao kolektivno telo, da su se sve odluke donosile sa „sedam prema nula“, odnosno jednoglasno, te da je za svaki sastanak komisije pravljen zapisnik.


Sam Kertes je više puta na suđenju rekao da „mu je bilo naređeno“ da se preseli u ovu kuću, iz bezbednosnih razloga, dok je Ivković na poslednjem danu suđenja rekao da je odluka da se Kertesu dodeli kuća bila plod odluke tadašnjeg državnog vrha.


Takođe, njih dvojica su tokom postupka više puta naveli da je čitav postupak politički montiran.


Petnaest godina odlaganja


Suđenje u ovom slučaju počelo je 13. marta 2003. godine, a osim Kertesa, Ivkovića i Kneževićeve bilo je optuženo još 9 osoba. Početak suđenja bio je zakazan za dan nakon ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića. Na tom pretresu Mira Marković se nije pojavila jer je otišla u Rusiju, zbog čega joj se sudi u odsustvu.


Kako je CINS ranije pisao, na pretresima tokom te godine optuženi su iznosili odbrane, ali je u oktobru sud odlučio da postupak krene od početka, “zbog protoka vremena”.


Ročišta su najčešće odlagana zbog nedolaska svedoka. Tako je, na primer, u zapisniku sa pretresa od 23. marta 2006. godine zabeleženo da u sud nisu pristupili svedoci Srđan Nikolić, Zlatan Peručić i Milunka Lazarević, iako se iz službene beleške „utvrđuje da je Predsednik veća telefonski kontaktirao sa svedokinjom koja je obećala da će pristupiti“.


Kada je Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) prošle godine kontaktirao Branislava Ivkovića i pitao ga, između ostalog, o tome što ročišta nisu održavana, on je odgovorio:


“Najmanje četiri ili pet puta godišnje sam tih godina išao, plaćao advokata i gubio vreme”.

 

Branislav Ivković

Branislav Ivković

Foto: CINS

Sama optužnica je nekoliko puta menjana, a poslednji put je precizirana u oktobru 2017. godine. To se dogodilo oko godinu i po dana nakon podnošenja optužnice iz 2016. godine, koja je sadržala greške, ali je Više tužilaštvo odbijalo da ih ispravi uprkos opomenama Višeg suda.


U optužnici iz oktobra 2017, u dve tačke, promenjeni su datumi tako da je period u kom su stanovi dodeljeni „produžen“ – umesto od maja do septembra 1997. godine, novi period je bio od aprila 1997. do juna 2000. Međutim, iznosi se i dalje nisu poklapali: zbir pojedinačnih protivpravnih imovinskih koristi za četiri stana iznosio je oko 1,2 miliona dinara, umesto 1,8 miliona, koliko je navedeno u optužnici kao ukupna cifra.

Advokati odbrane tvrdili su da ova razlika u iznosima znači i razliku u težini krivičnog dela, odnosno da njihovim klijentima treba da bude suđeno za blaži oblik – što znači i kraći rok zastare. Međutim, optužbe koje su se odnosile na navedene iznose su svakako zastarele 28. decembra 2017.

Time je krivično gonjenje okončano za tri nekadašnja funkcionera opštine Novi Beograd Milutina Miloševića, Miloša Batinu i Zorana Perića. Takođe, optužbe su u tom delu zastarele i za Živku Knežević.

Pre toga, zastara je nastupila za još dvoje optuženih: Bratislavu Morinu, nekadašnju ministarku za izbeglice, raseljena lica i humanitarnu pomoć i Petra Zekovića, bivšeg funkcionera MUP-a.


Funkcioneri iz devedesetih


Branislav Ivković je tokom devedesetih godina bio funkcioner Socijalističke partije Srbije (SPS) i ministar u dve vlade: najpre za urbanizam a potom za nauku i tehnologiju. Tokom 2002. godine isključen je iz SPS-a, a 2012. se učlanio u Srpsku naprednu stranku (SNS).


Mihalj Kertes je devedesetih godina, između ostalog, bio Direktor savezne uprave carina – na toj funkciji je ostao sve do političkih promena u Srbiji 2000. godine. Osim ovog postupka, protiv njega je, prema pisanju medija, vođeno pet različitih sudskih postupaka: tri za šverc cigareta (jedna osuđujuća presuda, jedna oslobađajuća i jedna zastara), te po jedan za iznošenje državnog novca na Kipar (postupak zastareo) i za pomaganje nakon četvorostrukog ubistva funkcionera stranke Srpski pokret obnove (osuđen).


Živka Knežević bila je generalna sekretarka Vlade Srbije. U ovom postupku joj se sudi po još dve tačke optužnice: po jednoj je učestvovala u dodeli četiri stana u vlasništvu države, između ostalog i dadilji unuka Slobodana Miloševića, a po drugoj u dodeli nekretnine nekadašnjem načelniku resora državne bezbebednosti MUP-a Srbije Jovici Stanišiću.

Autor:

Ostavi komentar

Prati
CINS neće objavljivati komentare koji sadrže uvrede, govor mržnje, pozivanje na nasilje ili diskriminišu bilo koju društvenu grupu. Takođe, nećemo odobravati optužbe na račun pojedinaca koje ne možemo da dokažemo. Hvala što poštujete ova pravila :)
Obavesti me o
guest
1 Komentar
Najstarije
Najnoviji Najviše glasova
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Pera
Pera
21 jan 2018 21:04

20 godina sudjenja !!!!!!!!!
Pa ti ocekuj pravdu u Srbiji

Tagovi

Povezano