Istraživačke pričeProjektiSrbija
12. feb 2014.

Saradnica Andrije Draškovića utiče na zakone i plaća trening policiji (2)

Mirjana Aćimović, bliska saradnica kriminalca Andrije Draškovića i predsednica udruženja kockarskih firmi Jakta, utiče na donošenje zakona u Srbiji, održava treninge službenicima policije i Uprave za sprečavanje pranja novca, a svoj uticaj širi i van zemlje sastancima koje ima sa institucijama Evropske unije

U prvom delu priče (pročitajte na ovom linku) smo otkrili da je predsednica uticajnog udruženja priređivača igara na sreću Jakta, Mirjana Aćimović (51), poslednjih 17 godina bila zaposlena kao direktor u firmi Fun poznatog kriminalca Andrije Draškovića i starala se o njegovim kockarnicama dok je bio u zatvoru.

Istovremeno, prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) i novinarske mreže Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP), udruženje Jakta aktivno radi sa vladinim zvaničnicima na izmeni Zakona o igrama na sreću, obučava policijske službenike i finansijske inspektore, te lobira kod domaćih, regionalnih i evropskih vlasti. Rukovodioci ovog udruženja redovno gostuju na televiziji kao stručni komentatori za pitanja igara na sreću.

 

Nakon što je Aćimovićeva osnovala udruženje Jakta, koristila je saradnju sa direktorom Uprave za igre na sreću Zoranom Jadžićem da stekne poverenje i ugled među predstavnicima institucija susednih zemalja.

 

Jadžić je bio na čelu Uprave za igre na sreću u Ministarstvu finansija do maja 2011. godine, kada je podneo ostavku nakon policijske operacije pod nazivom Amfiteatar i skandala koji je ona izazvala u javnosti. Optuženo je šest službenika Uprave zbog primanja mita od vlasnika kockarnica. Jadžić nije bio optužen, ali je podneo ostavku i prešao na nižu poziciju u Poreskoj upravi.

 

Zoran Jadžić, bivši direktor Uprave za igre na sreću, drži govor na Jaktinom seminaru

Pre njegove ostavke, Uprava za igre na sreću je blisko sarađivala sa udruženjem Jakta na organizovanju stručnih seminara za službenike državnih institucija iz susedstva koje kontrolišu igre na sreću. On je udruženju Jakta ustupio službeni prostor u Poreskoj upravi za organizovanje prvog Jaktinog seminara u septembru 2010.godine, na kojem je Jadžić održao uvodni govor.

Dok je Jadžić bio direktor, udruženje Jakta se redovno pozivalo na saradnju sa Upravom kako bi steklo legitimitet i da bi zvaničnici iz drugih zemalja prisustvovali njihovim konferencijama.

Na internet stranici Jakte navodi se da je udruženje od 2010. godine organizovalo šest seminara za državne regulatore igara na sreću iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Zvaničnici iz prve tri zemlje su potvrdili CINS/OCCRP-u da su slali svoje predstavnike na četiri seminara između 2010. i 2013. godine, navodeći da su sami platili svoje troškove.

Dok su crnogorski zvaničnici odbili da komentarišu, CINS/OCCRP je pronašao dopis u kojem se regulator iz Crne Gore zahvaljuje udruženju Jakta na stručnoj podršci.

U proleće 2012.godine, Aleksandar Vulović, novi direktor Uprave za igre na sreću prekinuo je bliske veze sa udruženjem Jakta. CINS/OCCRP je došao do dopisa koji je nekadašnja Uprava (a sadašnji Sektor za igre na sreću) uputila Jakti, u kojem se od udruženja traži da prestane da komunicira sa zvaničnicima drugih zemalja u ime državne Uprave.

„Uprava za igre na sreću je jedina nadležna za organizovanje zvaničnih sastanaka sa ostalim regulatorima u regionu. Smatramo da je naša obaveza da se ogradimo od pomenutog [događaja]. O ovom stavu Uprave biće obavešteni svi regulatori iz regiona, koje je Jakta pozvala na Četvrtu regulatornu konferenciju”,navodi se u pismu.

Aleksandar Vulović nije hteo da komentariše rad Uprave iz vremena njegovog prethodnika, ali je dodao da se od njegovog dolaska sve radi u skladu sa zakonom. Jadžić je odbio da da komentar.

Aćimovićeva je, međutim, održavala kontakte na drugim bitnijim mestima.

Dejan Stojanović, zamenik direktora Poreske uprave je nju i njenog muža, u martu 2013.godine, imenovao za članove grupe koja se bavi izradom podzakonskih akata iz oblasti igara na sreću.

 

Ivan Tasovac, ministar kulture, je Jaktine predloge za promenu zakona prosledio Ministarstvu finansija kao svoje

Efikasnost i uticaj koji udruženje Jakta ima na državu pokazao se i krajem 2013. godine, nakon što se Aćimovićeva sastala sa ministrom kulture, Ivanom Tasovcem. Ona je tada dala brojne predloge za izmene i dopune Zakona o igarama na sreću. Tasovac je većinu Jaktinih predloga bez promena prosledio Ministarstvu finansija, predstavljajući ih kao ideje svog ministarstva. On nije želeo da prokomentariše ovaj slučaj za CINS/OCCRP, tvrdeći da, od kada je stupio na funkciju ministra, ne daje nikakve izjave medijima. Uputio nas je na PR službu, koja nije odgovorila na postavljeno pitanje.

 

Predložene izmene Zakona odnose se, između ostalog, na tehničke uslove aparata za kockanje, uslove koje moraju imati laboratorije koje proveravaju ispravnost aparata, kao i na raspodelu novca koji država prikuplja od igara na sreću.

 

Obuke policije


Aćimovićeva je u poslednje dve godine proširila svoj rad i na druge državne institucije– pre svega one koje se bave suzbijanjem organizovanog kriminala, kao što su Odeljenje za borbu protiv visoko-tehnološkog kriminala srpske policije i Upravu za sprečavanje pranja novca. Na internet stranici Jakte navodi se da je 2013.godine udruženje organizovalo obuke za službenike Uprave i da je poslalo članove policijskog Odeljenja u Austriju na studijsko putovanje u preduzeće Novomatic.

 

Dva nova udruženja

Članica Jakte je bio i čuveni lanac Mozzart kladionica, najveći u Srbiji, ali se 2010. izdvojio u posebno udruženje UPIS. Još jedno udruženje je nastalo cepanjem od Jakte, krajem prošle godine, udruženje Lex Alea, koje vodi advokat Marinko Šakan. 

Milovan Milovanović, direktor Uprave za sprečavanje pranja novca, rekao je za CINS/OCCRP da je ta tvrdnja samo „delimično tačna”, jer se radilo o sastanku, a ne o obuci.

Rekao je da je Uprava poslala četiri svoja radnika na sastanak sa udruženjem Jakta da nauče više o problemima u industriji igara na sreću.

„Saradnja je u ovom trenutku neformalna“, rekao je Milovanović. „Pretpostavljamo da će se saradnja Uprave i ovog udruženja [Jakta] nastaviti, pre svega u cilju zaštite interesa Republike Srbije, ali i samih priređivača i igrača.”

Milovanović je rekao OCCRP/CINS-u da je jedan predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) prisustvovao sastanku.

MUP je potvrdio novinarima CINS/OCCRP-a da su četiri inspektora iz Odeljenja za borbu protiv visoko-tehnološkog kriminala poslata na obuke u preduzeće Novomatic i da je sve troškove platilo udruženje Jakta. Predstavnici MUP-a priznali su da ne znaju ko je Jakti obezbedio sredstva za posetu kompaniji Novomatic.

Preduzeće Novomatic vodi 29 slot klubova u Srbiji preko kompanija Admira i Beo Gaming, koja su takođe članice Jakte. Preduzeće Novomatic nije odgovorilo na postavljena pitanja.


Pokušaj napredovanja u Evropi 


Aćimovićeva je imenovana i za predsednika Komisije za odgovorno priređivanje igara na sreću u Evropskoj federaciji za igre na sreću – Euromat, koja predstavlja ovu industriju na nivou Evropske unije.

 

Kontakti predstavnika Jakte i državnih institucija (Kliknite OVDE da vidite grafiku u punoj veličini)

Prema internet stranici udruženja Jakta, u oktobru 2013. godine, Aćimovićeva se sastala sa predstavnicima Evropske komisije i razgovarala o industriji igara na sreću u Srbiji i projektima Euromat za odgovorno priređivanje igara na sreću.

 

Aćimovićeva je u junu 2012. godine učestvovala u raspravi u Evropskom parlamentu na temu on-line igara na sreću u Evropi i objavila je video snimak sa tog događaja.

Na internet stranici udruženja se takođe navodi da Jakta planira da sprovede nova studijska putovanja i aktivnosti u Nemačkoj, Belgiji, Holandiji i Rumuniji.

U Srbiji, poslednji sastanak je Jakta imala u Ministartsvu finansija, gde su se sreli sa Borisom Dragovićem, šefom kabineta ministra Lazara Krstića. Nakon više od mesec dana pozivanja ministarstva, novinari CINS/OCCRP nisu dobili intervju.

 

Kriminolog Zlatko Nikolić kaže za CINS/OCCRP da deluje nemoguće da policijski službenici koji prihvataju studijska putovanja ne znaju da li je donator putovanja povezan sa organizovanim kriminalom. „Problem u tome da se udruženja (koja imaju veze sa organizovanim kriminalom) sastaju sa državnim činovnicima, je što te činovnike izlažete mogućnosti korupcije.”, kaže Nikolić. „Država zato mora da radi na poboljšanju kontrole, od finansijske do bezbednosne.“

 

Pročitajte priču na engleskom ovde.

 

Autori:

Ostavi komentar

Prati
CINS neće objavljivati komentare koji sadrže uvrede, govor mržnje, pozivanje na nasilje ili diskriminišu bilo koju društvenu grupu. Takođe, nećemo odobravati optužbe na račun pojedinaca koje ne možemo da dokažemo. Hvala što poštujete ova pravila :)
Obavesti me o
guest
22 Komentara
Najstarije
Najnoviji Najviše glasova
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Automaten Klage
Automaten Klage
18 dec 2014 11:20
Milan Simić
Milan Simić
15 feb 2014 11:57

Očigledno je da iz ovog, nazovi novinarskog istraživanja, stoje informacije, interesi i (verovatno) kapital jednog drugog udruženja… toliko o nezavisnom novinarstvu. Pomalo sam razočaran u CINS, iako ovo nije prvi put da se jasno vidi interes treće strane u vašim istraživanjima i člancima. Na kraju, da li je potkupljeni novinar bolji od potkupljenog državnog službenika?

F.S.
F.S.
14 feb 2014 21:35

Podrzavam hrabrost i rad, ali nemojmo zaboraviti cinjenicu da danas istrazivacko novinarsvo ne moze finansijski da opstane u Srbiji, kao i da je isto finansirano iz prekookeanskih zemalja. Teks koji je napisan, ne sadrzi mnogo cinjenica i vidi se da su svi podaci javni. To znaci da oni koji su slali i dobijali dopise, su svesni cinjenica da dokumenta idu „napolje“. Onaj ko zna sta je poslovanje, svestan je cinjenice sta ovo znaci.

Molim CINS, a i sve ostale novinare, da malo vise pomognu oko ovih tajkuna, kao i da pomognu da se putem njihovog pisanja(jer je novinarsvo sedma sila) vrate pare u budzet, a zatim da se pomogne ovom jadnom i siromasnom narodu, na taj nacin sto ce konacno poceti da radi i pristojno zivi od svoje plate. Svaki PATRIOTA i rodoljub ce se ovako ponasati. Molim vas, radite za NAS narod, a ne za tudji.

Pozdrav!

bravo
bravo
13 feb 2014 23:48

Ova prica je za udzbenik – kako funkcinose kriminal i korupcija

klen
klen
13 feb 2014 23:43

Nije tacno da se tekst ne bavi laboratorijama. U ovom predlogu sto dali Tasovcu se jasno vidi da se gura neka strana laboratorija verovatno za ove austriajnce

:-)
:-)
13 feb 2014 20:15

Ne postoje kockarski klanovi u Srbiji.
Sukob je isključivo vezan za interese oko pravilnika o laboratoriji, koje trebaju da izdaje sartifikate kockraske automate.
Istražite suštinu problema. Ne budite „igrači iz drugog plana“, jedne strane. Dosta vešto ste izmanipulisani. Problem je u tome, što ste ovaj put, ali stvarno, na suprotnoj strani od NUNS-ovog proklamovanja evropskih vrednosti.
Niste nezavisni.

zoran p
zoran p
13 feb 2014 19:35

D3D KOLEGA KOMENTATORU ,MISLIM DA JE CIL NOVINARSTVA DA SE PRENOSE INFORMACIJE ALI PROVERENE

Milan Simic
Milan Simic
13 feb 2014 15:32

Čestitam Mozzart-u na odlično urađenom „novinarskom istraživanju“!

D3D
D3D
13 feb 2014 14:57

Ono što je zajedničko za većinu „pronicljivih“ komentara ispod teksta – koji je nesumnjivo još jedan podvig istraživačkog novinarstva u Srbiji (na koje CINS trenutno ima monopol) – jeste da se ni na koji način ne bave opovrgavanjem činjenica otkrivenih javnosti, već je fokus isključivo usmeren na potencijalnu mogućnost manipulacije tim činjenicama u, siguran sam, tek površinski legalnim sukobima između kockarskih klanova u Srbiji.

Posao novinara nije da se bavi time kako se činjenice mogu upotrebiti/zloupotrebiti, već isključivo kako da do činjenica dođe i objektivno ih prezentuje javnosti. Manipulacija činjenicama je potpuno druga vrsta aktivnosti o kojoj, kako se čini, „zabrinuti“ komentatori i njihovi naredbodavci znaju mnogo toga.

Ovom komentatoru ostaje samo da se zahvali Stevanu Dojčinoviću, Jeleni Vasić i CINS-u na hrabrom i upornom radu na održavanju i podizanju kredibiliteta novinarstva u Srbiji. Hvala i samo napred!

zoran p
zoran p
13 feb 2014 14:29

vidim da urednik pise „cuveni lanac Mozzart, po cemu je poznat?

Tagovi

Povezano