AktuelnoFunkcioneri

NVO sa Kosova: Postupak Agencije protiv Rakića ima političku pozadinu

29. jul 2020.
Goran Rakić; foto: N1
Nakon što je Agencija za borbu protiv korupcije pokrenula postupak protiv Gorana Rakića, direktora JKP Standard i ministra administracije i lokalne samouprave u kosovskoj Vladi, reagovao je Savet za zaštitu ljudskih prava i sloboda, nevladina organizacija sa Kosova. U Savetu smatraju da je postupak protiv Rakića mešanje Srbije u unutrašnje nadležnosti Kosova, kao i da je reč o političkoj poruci predsednika Srbije Aleksandra Vučića o suverenitetu Srbije, kao i poruka Rakiću „da ga ima u šaci”.

Goran Rakić, direktor JKP Standard u Kosovskoj Mitrovici i ministar administracije i lokalne samouprave u Vladi Kosova, odnosno zamenik kosovskog premijera, nije prijavio imovinu i prihode beogradskoj Agenciji za borbu protiv korupcije, pokazalo je ranije istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS). Zbog sumnje da je time prekršio Zakon o Agenciji, ta institucija nedavno je pokrenula postupak protiv ovog i još dva funkcionera koji rade na Kosovu.

Iako Rakić nije usamljeni slučaj, jedino je vest o postupku protiv njega proizvela reakcije u Prištini. Naime, Savet za zaštitu ljudskih prava i sloboda (SZLJPS/ KMDLNJ), nevladina organizacija osnovana na Kosovu, ocenila je u saopštenju koje je preneo portal KoSSev da je postupak Agencije za borbu protiv korupcije mešanje Srbije u unutrašnje stvari Kosova. Tom prilikom su pozvali Rakića da se oglasi o ovom pitanju i da, ukoliko prihvati postupak kao legalan, podnese ostavku na funkciju u Vladi Kosova.

Izvršni direktor SZLJPS-a Behxhet Sh. Shala za CINS navodi da su se prilikom reagovanja pozivali na svoje izvore te da do sada nisu imali informacije da je Rakić odgovoran i za preduzeće Standard, zbog čega je istraga i pokrenuta. Ipak, u postupku protiv tog funkcionera vidi političke razloge.

Aleksandar Vučić šalje jasnu poruku da ima nadležnosti, i zakonske, da potvrdi suverenitet Srbije na teritorijama gde misli da pripadaju ili mogu u budućnosti i zvanično da pripadaju Srbiji, što je po meni i Odboru (Savetu, prim.nov) čisto labudova pesma”, izjavio je Shala za CINS.

On dodaje da je Vučićeva poruka Rakiću da „bez obzira na visoku poziciju u kosovskoj Vladi, ne sme da zanemari činjenicu da ga ima u šaci i da u svako doba, ako pređe granicu poslušnosti i postane neposlušan prema samom Vučiću i Srbiji, uvek može da se podvrgne konsekvencijama”.

Kaže da nisu reagovali kako bi stali u odbranu Rakića, već jer smatraju da se Srbija stalno meša u unutrašnje poslove Kosova sa obrazloženjem da ima pravo da se interesuje i stara o interesu Srba sa Kosova. Sa druge strane, Rakića i Srpsku listu označava kao portparole predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Shala ne odobrava ni „pristup Srbije koji ignoriše institucije Kosova“:

„Imali bismo sasvim drugu situaciju u slučaju da Agencija protiv korupcije Srbije traži saradnju od Agencije protiv korupcije Kosova. Međutim, to se nije desilo u slučaju Rakić“.

Šta je SZLJPS

Nevladina organizacija Savet za zaštitu ljudskih prava i sloboda (SZLJPS) osnovana je 1989. godine što je čini najstarijom nevladinom organizacijom na Kosovu, kako se navodi na njihovom portalu. Bave se dokumentovanjem kršenja ljudskih prava, a sarađivali su i sa Haškim tribunalom kom su podneli krivične prijave protiv jugoslovenskih lidera osumnjičenih za ratne zločine na Kosovu. Kako navode, bave se i edukacijom o ljudskim pravima, a učestvovali su u nadgledanju kosovskih izbora u više navrata. Neki smatraju da je organizacija bliska sa prošlom kosovskom Vladom.

Podsećamo, nakon što je istraživanje CINS-a pokazalo da funkcioneri koji rukovode srpskim institucijama na Kosovu uglavnom ne prijavljuju svoju imovinu i prihode Agenciji, iako ih zakon na to obavezuje, oglasila se i Agencija sa informacijom da razmatra pokretanje postupka protiv šestorice tamošnjih funkcionera. Protiv trojice je i pokrenula: protiv Rakića, zatim dekana Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Leposaviću Veroljuba Stankovića i direktora JKP Vodovod Ibar u Kosovskoj Mitrovici Miodraga Ralića koji, poput Rakića, nisu prijavili koliko zarađuju niti šta sve od imovine poseduju.

Ukoliko se utvrdi da su time prekršili zakon, mogu biti kažnjeni novčano u visini od 50 do 150 hiljada dinara, a ako se tokom postupka pokaže da je motiv bio skrivanje imovine i prihoda mogli bi se naći u zatvoru u periodu od šest meseci do pet godina. Međutim, kazna zatvora ne bi išla sama, pratile bi je otkaz i zabrana obavljanja javne službe u narednih 10 godina.

CINS je pokušao da dobije komentar od Gorana Rakića, međutim on na pozive i poruke nije odgovarao. Takođe, komentar na postupak protiv Rakića i saopštenje SZLJPS-a zatražili smo i od Kancelarije premijera Kosova Avdulaha Hotija, dok smo komentar na saopštenje kosovske organizacije bez uspeha zatražili i od Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije i Ministarstva spoljnih poslova (MSP). Do objave teksta nismo dobili odgovore, dok nam je u MSP usmeno rečeno da oni za to nisu nadležni.

Hvala vam što prenosite tekstove CINS-a! Uz to je potrebno da navedete da ste priču preuzeli od Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, kao i link ka tekstu koji prenosite.

Više informacija: cins.rs/uslovi-koriscenja/

Autor:

Ostavi komentar

Prati
CINS neće objavljivati komentare koji sadrže uvrede, govor mržnje, pozivanje na nasilje ili diskriminišu bilo koju društvenu grupu. Takođe, nećemo odobravati optužbe na račun pojedinaca koje ne možemo da dokažemo. Hvala što poštujete ova pravila :)
Obavesti me o
guest
0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Tagovi

Povezano