AktuelnoPriručnik za istraživačko novinarstvo

Kako se primenjuje Zakon o pristupu informacijama

14. jan 2014.
Kao rezultat višemesečnog istraživanja, novinari CINS-a i istraživači Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) objavili su publikaciju o primeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja kod nas. Ovim izdanjem su obuhvaćene manjkavosti zakona, preporuke za njegovu efikasniju primenu, kao i načini na koje građani, mediji, organizacije građanskog društva i državni organi koriste svoje pravo i obaveze stečene ovim zakonom

Publikacija je deo projekta „Slobodan pristup informacijama od javnog značaja: teorija i praksa“ koji su realizovali Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) i Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS).


Slanjem neformalnih upitnika i zvaničnih zahteva državnim organima i javnim preduzećima, kao i anketiranjem građana i medijskih organizacija koji su slali zahteve za pristup informacijama od javnog značaja, kao i kasnijom analizom dobijenih odgovora, došli smo do rezultata predstavljenih u ovoj knjizi.


Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja usvojen je 2004. godine, a od tada je nekoliko puta dorađivan izmenama i dopunama (uz usvojenu neophodnu podzakonsku regulativu). Srbija je 2013. godine dobila međunarodno priznanje za najbolje propise na svetu u oblasti slobode pristupa informacijama od javnog značaja, ali u Srbiji do sada nije rađena nijedna sveobuhvatna analiza primene tog zakona u praksi.


U godišnjim izveštajima Poverenika za slobodan pristup informacijama od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti uočen je porast poštovanja prava na pristup informacijama, kao i porast građanske svesti o značaju korišćenja ovog prava, o čemu govori povećan broj zahteva za pristup informacijama, kao i sve delikatnijih upita. Ipak, praksa pokazuje da postoje problematične zone, kako u zakonskim odredbama (u manjoj meri), tako i u praksi (u većoj meri). Tek četvrtina državnih organa podnosi redovne izveštaje Povereniku, obim i kvalitet Informatora državnih organa variraju, ali ipak najveća odstupanja od zakona postoje u odgovaranju državnih organa na upite građana. Drugi važan pokazatelj lošeg sprovođenja zakona jeste taj što Vlada uopšte ne podržava primenu zakona: Vlada do sada nije reagovala ni na jedan zahtev za izvršenje Poverenikovih naloga iako je po zakonu dužna da obezbedi njihovo izvršenje.

 

Rezultate istraživanja (publikaciju „Slobodan pristup informacijama od javnog značaja: teorija i praksa“) možete preuzeti ovde.

Projekat je finansijski podržao Fond za otvoreno društvo Srbije u okviru programa „Transparentnost, odgovornost i javni integritet“. Sadržaj publikacije je stav autora utemeljen na istraživačkim podacima i ne predstavlja stanovište Fonda za otvoreno društvo.

Prijavite se na newsletter.

Hvala vam što prenosite tekstove CINS-a! Uz to je potrebno da navedete da ste priču preuzeli od Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, kao i link ka tekstu koji prenosite.

Više informacija: cins.rs/uslovi-koriscenja/

Ostavi komentar

Prati
CINS neće objavljivati komentare koji sadrže uvrede, govor mržnje, pozivanje na nasilje ili diskriminišu bilo koju društvenu grupu. Takođe, nećemo odobravati optužbe na račun pojedinaca koje ne možemo da dokažemo. Hvala što poštujete ova pravila :)
Obavesti me o
guest
0 Komentara
Najstarije
Najnoviji Najviše glasova
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Povezano

30. nov 2023.
Nakon objavljivanja teksta o radu SNS kol centra i mogućoj zloupotrebi ličnih podataka svih građana, iz kancelarije Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti navode da oni ne mogu da reaguju. Ipak, nekadašnji Poverenik Rodoljub Šabić smatra suprotno.
29. sep 2022.
Nakon što je CINS pisao da je Povereniku za informacije od javnog značaja za mesec dana stiglo preko 5.000 žalbi, skoro koliko cele prošle godine, i da je reč o mogućem novom načinu za izvlačenje novca iz budžeta, jedna od osoba koja je žalbe slala ih je povukla.
15. sep 2022.
Udruženje Ivana Stankovića, bivšeg većnika u Vranju, nalazi se među onima koji su od avgusta Povereniku za informacije od javnog značaja poslali preko pet hiljada žalbi, saznaje CINS. Poverenik Milan Marinović kaže da je ovo novi način na koji se može zloupotrebama doći do novca iz budžeta.
30. sep 2021.
Žalbe koje Povereniku za informacije od javnog značaja šalju građani, novinari i drugi kad institucije odbiju da im dostave informacije, sve češće se završavaju tako što Poverenik traži institucijama da o zahtevu ponovo odluče. U poslednje dve godine broj ovakvih odluka je skoro udvostručen, pokazuje analiza CINS-a. Dok Poverenik Milan Marinović za takve odluke „krivi“ Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, drugi sagovornici upozoravaju da se time postupak produžava, a tražioci informacija demotivišu.