Iznajmljivanje stana u Beogradu za mnoge teret

Analiza skoro 1.600 oglasa pokazuje da su, zbog cena po kojima se iznajmljuju, stanovi u Beogradu nepriuštivi građanima sa minimalnim zaradama, a veliki teret za budžet građana sa prosečnim primanjima.
03. feb 2025.

Mali stan u mirnom okruženju, odmah do pešačke zone, namešten i svetao – ovako se u oglasima reklamirao jedan stan od 13 kvadrata u centru Beograda. Na slikama se vidi da je stvarno mali: tuš kabina je praktično u kuhinji, a unutar nje se nalaze i wc šolja i lavabo.

Ipak i pored toga, nije priuštiv svima.

Vlasnik je za kiriju tražio 280 evra, pa bi nekome sa minimalnom platom ostalo još samo 90 evra za račune, hranu, gorivo i sve druge troškove u toku meseca.

I ovo nije izuzetak.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) su od 19. juna do 3. jula analizirali skoro 1.600 oglasa za izdavanje stanova u Beogradu, a nakon toga ih poredili sa minimalnim i prosečnim platama. Podaci pokazuju da je većina stanova u glavnom gradu ili nepriuštiva ili značajno opterećenje za budžet građana.

Prioriteti se razlikuju kod svakog od nas, pa tako neko traži stanove u određenom delu grada, makar i kirija bila veća, dok je drugome bitno samo da potroši što manje. CINS je zbog toga kao merilo uzeo praksu Ujedinjenih nacija po kojoj se troškovi zakupa smatraju pristupačnim ako ne prelaze 30% naših prihoda. Ovi troškovi obuhvataju samo cenu kirije, a ne i računa i drugih troškova vezanih za stanovanje.

U skladu sa tim, od skoro 1.600 oglasa koje smo analizirali, građanima sa prosečnom platom (prema podacima Republičkog zavoda za statistiku za Beograd, nešto više od 1.000 evra) dostupno je bilo manje od 14% stanova, a onima sa minimalnom – nijedan.

Najpovoljniji stanovi su bili dostupni dalje od centra ili u prigradskim opštinama: u Grockoj, Rakovici i Lazarevcu, sa prosečnom cenom kirije manjom od 400 evra. Pa tako, ako imate prosečnu platu, živite sami i tražite stan u Beogradu, na raspolaganju su vam uglavnom garsonjere ili manji stanovi, kao i oni dalje od centra.

Kaća Lazarević, agentkinja koja se godinama bavi nekretninama u Srbiji, kaže da je na porast cena stanova koji se izdaju u Beogradu uticalo više faktora.

„Pre svega nedostatak stanova za izdavanje i to stanova koji bi bili po realnim cenama i priuštivi za većinu građana – studenata, mladih zaposlenih ljudi i ljudi sa porodicom koji počinju život bez roditelja i sa nekim svojim platama.“

Ona dodaje da je na tržištu haos napravila epidemija korone, kao i dolazak Rusa u Srbiju nakon početka rata u Ukrajini jer, kako objašnjava, oni nisu pitali koliko stan košta.

Ljudi sa minimalnom platom praktično nisu ni imali izbor – stanova za trećinu od 370 evra, koliko je iznosio minimalac, nije bilo.

Čak ni najjeftiniji stan sa početka teksta ne ispunjava osnovne uslove. Prema našem Zakonu o stanovanju i održavanju zgrada, minimum za jednu osobu je garsonjera ili stan od bar 22 kvadrata. S brojem članova domaćinstva, ta granica se povećava.

Lazarević kaže da je situacija sa cenama stanova brine. Ona dodaje da stremimo ka evropskim cenama, a standard nam je daleko ispod i da tako mladi svet teramo da odu „negde napolje“.

„Oni pod ovim uslovima ne mogu sebi da obezbede krov nad glavom, ne mogu da dobiju platu koja će zadovoljiti njihove prohteve i zato kažem nije dobro.“

Kako smo analizirali cene nekretnina

Da bi videli kako se kreću cene stanova u glavnom gradu i da li građani mogu da ih priušte, novinari Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) su analizirali Halo oglase.

Tokom 15 dana od druge polovine juna 2024. godine analizirali smo skoro 1600 unikatnih oglasa za izdavanje nekretnina u Beogradu. Njih smo poredili sa prosečnom i minimalnom platom za taj period.

U saradnji sa Evropskom mrežom data novinara (EDJNet)

Prijavite se na newsletter.

Hvala vam što prenosite tekstove CINS-a! Uz to je potrebno da navedete da ste priču preuzeli od Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, kao i link ka tekstu koji prenosite.

Više informacija: cins.rs/uslovi-koriscenja/

Ostavi komentar

Prati
CINS neće objavljivati komentare koji sadrže uvrede, govor mržnje, pozivanje na nasilje ili diskriminišu bilo koju društvenu grupu. Takođe, nećemo odobravati optužbe na račun pojedinaca koje ne možemo da dokažemo. Hvala što poštujete ova pravila :)
Obavesti me o
guest
1 Komentar
Najstarije
Najnoviji Najviše glasova
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Savka
Savka
04 feb 2025 13:29

Pitanje je da li zaista izdaju stanove po cenama iz oglasa i koliko dugo se stanari zadrze. Sve vise nas bira da putujemo privatnim kolima i to na razdaljinama od preko 100 km. Jer svi radimo u BG, je l.

Povezano

04. apr 2020.
Beograd danas nije isti. Izgled nekih od najprometnijih mesta u centru grada pre pandemije i sada bez gužve znatno je drugačiji, jer je građanima, osim zabrane kretanja od 17 časova, savetovano i da ne izlaze tokom dana. Mesta gde su ranije bili brojni pešaci i automobili obišli smo i fotografisali 2. aprila, po sunčanom vremenu, između 11 i 13 časova. Koristeći servis Google Maps, pronašli smo kako su ta ista mesta izgledala ranije.
19. mar 2020.
Ulice kroz koje prolazi tek pokoji prazan ili poluprazan gradski autobus i policijska patrolna kola sa uključenom rotacijom, retki prolaznaci koje legitimišu policajci sa maskama na licu, zatvoreni lokali i ekipe gradske čistoće koje dezinfikuju grad. Ovo je bila slika Beograda i Niša u prvom danu policijskog časa, uvedenog kao preventivna mera u sprečavanju širenja korona virusa.
23. jan 2020.
Od početka 2020. se u medijima i na društvenim mrežama na sva usta govori o velikom zagađenju u Srbiji, posebno u Beogradu, gde je za disanje bilo pogodno svega nekoliko dana januara. Tih dana na ulicama jedva su se nazirali ljudi, drveće i zgrade, a CINS je, osim istraživanjem, situaciju zabeležio i fotoaparatom.
22. jan 2020.
Od početka godine u Srbiji je vazduh svakodnevno zagađen PM10 česticama opasnim po zdravlje – samo u Beogradu za disanje je dosad bilo dobro svega tri dana januara. CINS-ovo istraživanje pokazuje da je ovo samo ekstreman slučaj zagađenja koje je poslednjih godina daleko od dozvoljenog.