AktuelnoMediji

Izbor novog direktora neće osloboditi RTS

08. maj 2020.
Zgrada Radio-televizije Srbije; foto: N1
Nakon što je Upravni odbor Radio-televizije Srbije doneo odluku o raspisivanju konkursa za novog generalnog direktora, medijski stručnjaci ocenili su u razgovoru za CINS da promena prvog čoveka RTS-a ne znači i promene u radu te kuće. Dok Vladimir Radomirović iz UNS-a kaže da je glavni problem način finansiranja RTS-a, profesorka FPN-a Snježana Milivojević ističe da je interna organizacija javnog servisa takva da lični doprinos direktora, ali ni glavnog urednika, ne može ništa da promeni.

Upravni odbor Radio-televizije Srbije (RTS) doneo je u utorak, 5. maja, odluku o raspisivanju javnog konkursa za izbor novog generalnog direktora te kuće, a Dragan Bujošević koji je na to mesto došao u maju 2015. ostaće do izbora novog generalnog direktora na funkciji vršioca dužnosti. Jedan od kandidata za ovo mesto biće i direktor fotografije RTS-a Vasko Vasović, mada, kako za Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) kaže, misli da će Bujošević na tom mestu ostati još dugo.

„Ja sam jedini koji može kuću da vrati na noge, jedini koji može da podigne sistem. Ko god dođe sa strane neće to znati da uradi i doći će isključivo po političkoj liniji. (…) Sve ono što je televizija nekada značila toga više nema, svodi se na informativni program, pritom znate na šta liči informativni program. To se ne radi tako”, rekao je Vasović.

Iako osim Vasovića nije poznato ko će sve učestvovati u trci za prvog čoveka RTS-a, medijski stručnjaci sa kojima je CINS razgovarao ističu da ne očekuju bitnije promene nakon što se izbor završi.

Predsednik Udruženja novinara Srbije (UNS) Vladimir Radomirović kaže da jedan od glavnih problema RTS-a način finansiranja, a rešenje da javni servis Srbije bude slobodan od političkog i ekonomskog pritiska vidi u potpunom prelasku na finansiranje od strane građana.

„Pre pet godina, sa iskustvom cenzure koju su Dragan Bujošević i njegov zamenik Dragan Janjić sprovodili u Politici, imao sam rezerve prema izboru Bujoševića za generalnog direktora RTS-a. On je svakako mogao bolje da radi svoj posao, ali se mora reći da nije samo generalni direktor odgovoran za izveštavanje RTS-a i da neće dolazak drugog direktora preko noći rešiti probleme koje RTS ima”, kaže on.

S druge strane, profesorka beogradskog Fakulteta političkih nauka (FPN) Snježana Milivojević smatra da je interna organizacija RTS-a takva da lični doprinos direktora, ali ni glavnog urednika, ne može ništa da promeni:

„To odlazeći direktor i sadašnji glavni urednik potvrđuju. Oni su došli sa visokim očekivanjima javnosti i solidnom profesionalnom reputacijom, a završavaju mandat sramoteći i sebe i kuću“.

Bez obzira na konkursnu proceduru, Milivojević izbor generalnog direktora RTS-a ocenjuje kao političko imenovanje i podseća na izbor novih članova Regulatornog tela za elektronske medije (REM), koji je pokazao da „vlast ne želi da odstupi ni milimetar iz oblasti radiodifuzije“.

Tada je, objašnjava, došlo do izigravanja javnog pritiska i želje da se REM pretvori u jedno kvalitetno telo izborom novih članova:

„Pošto je tu vlast pokazala da joj ne pada na pamet da se iz radiodifuzije povuče, čini mi se da će to još manje uraditi u RTS-u koji je direktni proizvođač programa“.

Rade Veljanovski, nekadašnji direktor Radio Beograda, profesor FPN-a u penziji i potpredsednik političke organizacije Građanski demokratski forum, stav da promenom generalnog direktora neće doći do poboljšanja u radu RTS-a bazira na činjenici da vlast utiče na izbor članova Saveta REM-a koji bira upravne odbore javnih servisa, a oni generalne direktore.

„Kad se ta nit nezakonitog i neprincipijalnog uticaja ima u vidu, onda stvarno ne možemo očekivati da će u ovom trenutku, pogotovo usred izbora pa čak i posle izbora, na to mesto doći osoba koja će unaprediti rad javnog servisa”, precizira Veljanovski.

Ukazuje i da se temeljna reforma koja je potrebna RTS-u ne može dogoditi samo izborom čoveka koji dolazi na čelo te kuće te da kompetentnu osobu na tom mestu nismo imali od demokratskih promena.

„Naravno da bi bilo jako važno da ta osoba bude sasvim drugačija, da bude kompetentna, da zna šta je javni servis i da je spremna da to ostvaruje, ali to se u ovom trenutku, bojim se, ne može očekivati”, zaključuje Veljanovski.

Podsetimo, u januaru prošle godine Bujošević je napunio 65 godina i na taj način stekao uslov za odlazak u starosnu penziju. Međutim, na njegov zahtev, a odlukom Upravnog odbora RTS-a mandat mu je produžen. Iako po Zakonu o javnim medijskim servisima jedna osoba ima pravo da dva puta bude izabrana za generalnog direktora, još uvek nije poznato da li će se Bujošević kandidovati za reizbor.

 

Hvala vam što prenosite tekstove CINS-a! Uz to je potrebno da navedete da ste priču preuzeli od Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, kao i link ka tekstu koji prenosite.

Više informacija: cins.rs/uslovi-koriscenja/

Prijavite se na newsletter.

Hvala vam što prenosite tekstove CINS-a! Uz to je potrebno da navedete da ste priču preuzeli od Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, kao i link ka tekstu koji prenosite.

Više informacija: cins.rs/uslovi-koriscenja/

Ostavi komentar

Prati
CINS neće objavljivati komentare koji sadrže uvrede, govor mržnje, pozivanje na nasilje ili diskriminišu bilo koju društvenu grupu. Takođe, nećemo odobravati optužbe na račun pojedinaca koje ne možemo da dokažemo. Hvala što poštujete ova pravila :)
Obavesti me o
guest
0 Komentara
Najstarije
Najnoviji Najviše glasova
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Povezano

14. jul 2023.
Pre nešto više od mesec dana, 29. maja ove godine, Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) objavio je tekst pod nazivom „Potraga za radioaktivnim zrnom ili kako je sve krenulo naopako“. U tekstu smo se bavili događajem koji je u javnosti doskora bio nepoznat. Naime, radioaktivni deo je izgubljen u polju kod Iđoša, a njegovo zračenje je moglo da dovede u opasnost stanovnike ovog mesta. Priča je građanima donela detalje onoga što je usledilo posle, odnosno kako su institucije reagovale.
19. jun 2023.
Za vreme prošlogodišnje kampanje, Srpska napredna stranka (SNS) je koristila dvosatnu emisiju na Pinku za promociju, što po Zakonu o oglašavanju nije dozvoljeno. Istraživanje CINS-a pokazuje da se iza toga krije finansijska korist čija je zakonitost upitna i da to ovoj stranci nije prvi put.
11. maj 2023.
Nakon masovnog ubistva u osnovnoj školi Vladislav Ribnikar u Beogradu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je mere kako bi se sprečilo da se tako nešto ponovi. Jedna od njih je pooštravanje kazni za nepoštovanje obaveza medija, između ostalih i televizija. Ipak, dosadašnja praksa pokazuje da nije najveći problem u kaznama, nego u tome što se televizijama gleda kroz prste.
29. sep 2022.
Od početka 2020. godine list Informer dobio je najmanje 18,3 miliona dinara javnog novca na konkursima za medijske projekte, i pored toga što konstantno krši novinarske standarde.