Više od rijalitija: Slučaj Kristijana Golubovića i Kristine Spalević test za sistem

Prošlo je gotovo pet meseci otkako je rijaliti učesnica i voditeljka Kristina Spalević prijavila bivšeg partnera Kristijana Golubovića za nasilje. Dok deo javnosti prati objave na društvenim mrežama poput rijalitija, CINS analizira kako sistem odgovara na prijave za nasilje u porodici, zlostavljanje životinja i neovlašćeno deljenje intimnog snimaka u ovom slučaju.
31. jul 2026.

„Bolje da umrem od gladi i žeđi nego da proživljavam sve ovo što mi se dešava“.

Ovako je Kristina Spalević, voditeljka i bivša učesnica rijalitija najavljivala štrajk glađu na svom Instagramu.

Izjava je došla nakon što je Spalević javno iznela tvrdnje o nasilju koje trpi od svog bivšeg partnera Kristijana Golubovića sa kojim ima dvoje dece.

Pored više prijava za nasilje u porodici, prekršene zabrane prilaska izrečene Goluboviću, Spalević je doživela i da se snimci njihovog intimnog odnosa na kome se vidi i njihova beba neovlašćeno šire – što je takođe prijavila MUP-u.

Javnost sve ovo prati mesecima preko društvenih mreža.

Međutim, čitav slučaj eskalirao je pre pet dana kada je Spalević na svom Instagramu podelila snimak na osnovu kog tvrdi da je Golubović „povredio psa“ koji je posle uginuo.

Mediji su počeli da pišu da je Golubović ubio psa, a njihov odnos postala je jedna od glavnih tema u javnosti.

„Ako neko može da povredi životinju, onda može i dete”, navodi Spalević za CINS.

Ona objašnjava da snimak nije podelila iz osvete, već zato što ni nakon ranijih prijava za nasilje nije dobila zaštitu.

„On kao ode, da izjavu (policiji prim. prev.), odšeta kući i nastavi da maltretira sav narod oko sebe”, kaže Spalević.

Na osnovu prijava policiji koje je Spalević podnela, a u koje je CINS imao uvid, reakcija institucija i razgovora sa stručnjacima, analiziramo kako sistem odgovara u ovom slučaju i šta može da se uradi kada neko prijavi nasilje.

Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra za CINS kaže da je sada važno da se održi sastanak grupe za koordinaciju i saradnju nadležnog tužilaštva, i da procene rizike.

„To u kakvom se riziku nalazi žrtva je promenljiva kategorija. On u roku od pet minuta može da skoči sa niskog na visoki”.

Iz Drugog osnovnog javnog tužilaštva za CINS nisu hteli da kažu da li će se grupa za koordinaciju i saradnju sastajati jer navode da bi davanje takvih informacija moglo da ugrozi interes oštećene i naruše poverljivost postupanja nadležnih.

Odgovor MUP-a i Centra za socijalni rad Voždovac, koji je takođe deo  grupe za koordinaciju i saradnju tužilaštva, nije stigao do objave teksta.

Kristina Spalević potvrdila je za CINS da je do sada dobila poziv iz Tužilaštva za visokotehnološki kriminal, ali povodom spornog snimka sa psom, zbog čega je i saslušana.

Više prijava policiji u pet meseci

Kristina Spalević prijavila je Kristijana Golubovića za nasilje prvi put u martu ove godine.

U izjavi policiji, u koji je CINS imao uvid, navela je kako je nasilje bilo psihičke prirode, da je trpela uvrede i pretnje da će je ubiti. Uz to opisala je i scenu u kojoj je Golubović pred njom šakom udario  u njihovu zajedničku fotografiju, a potom kuhinjskim nožem isekao duksericu na sebi.

Nakon toga je, navodi, Golubović dobio meru zabrane prilaska. Istu je, kako kaže Kristina, ubrzo prekršio, zbog čega mu je izrečena kazna od 150.000 dinara – o čemu su mediji pisali u aprilu.

„Ja sam stvarno bila u jednom specifičnom, jako toksičnom, manipulativnom odnosu. Poštena da budem, nisam imala ni petlju da sve ovo prijavim. Onog momenta kad je to počelo nekako direktno na decu da se odražava, ja sam znala da sam presekla”, navodi Spalević za CINS.

Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra ukazuje na to da prema Zakonu o sprečavanju nasilja u porodici, grupa za koordinaciju i saradnju tužilaštva određuje plan zaštite i podrške žrtvi.

„Tim planom se procenjuje rizik i u skladu sa tim se dogovara šta radi policija, šta Centar za socijalni rad, a šta tužilaštvo u narednom periodu. Zadatak tog plana je da se rizik smanji i nasilje zaustavi”.

Otkako je u martu prijavila nasilje Kristina navodi da je imala dva sastanka sa predstavnicima Centra za socijalni rad Voždovac.

Na tim sastancima je, objašnjava, pokazivala snimak sa Kristijanom i psom koji je kasnije i podelila na mrežama, i razgovarala o pretnjama i optužbama Kristijana o njoj.

„Stekla sam utisak da se moj razgovor u Centru za socijalni rad svodio najviše na to da demnatujem neke njegove navode.“

Predmet razgovora bilo je i utvrđivanje alimentacije za decu, kao i vremenskog okvira i uslova u kojima bi Golubović mogao da ih posećuje, kaže Spalević za CINS.

Spalević je i ovog leta policiji prijavila pretnje i uznemiravanje, kao i sporni događaj sa psom.

Dok Centar za socijalni rad, MUP i tužilaštvo ne daju informacije o postupanju po novim prijavama, javnosti je poznato samo da je Drugo osnovno javno tužilaštvo formiralo predmet povodom snimka sa psom.

Vanja Macanović ističe da je potencijalno zlostavljanje kućnog ljubimca važno u kontekstu prijava za nasilje u porodici. Ona objašnjava da u svakodnevnom radu, prilikom procene rizika,  sa žrtvama nasilja razgovaraju i o tome da li je bilo nasilja i nad životinjama.

„I to je jedan od indikatora da neko ko je bio nasilan (prema životinji prim.prev.), može da učini i teže zlo”.

Kristijan Golubović negirao je tvrdnje da je ubio njihovog kućnog ljubimca preko svog Instagrama, a mediji su preneli da je nakon objavljenog snimka dao izjavu u policijskoj stanici na Voždovcu.

Neovlašćeno deljenje intimnog snimaka

Nakon optužbi za nasilje u porodici i zlostavljanje kućnog ljubimca, slučaj bivših partnera pokreće još jedno, pred srpkim institucijama, i dalje neregulisano pitanje – neovlašćeno deljenje intimnih snimaka, u javnosti rasprostranjeno kao osvetnička pornografija.

Prema belešci u koju je CINS imao uvid, Kristina Spalević u policijsku stanicu ponovo je išla i 27. jula, u pratnji Kristijanove prijateljice Jordanke Denčić.

Njih dve svedočile su o tome da Kristijan Golubović preti Kristini objavljivanjem eksplicitnih snimaka sačuvanih na „bejbi kameri”.

Sporni snimak na kraju je i objavljen, a o tome da se deli društvenim mrežama, Kristinu je obavestila prijateljica.

Nakon što je snimak i počeo da kruži društvenim mrežama, Kristina ponovo odlazi u policiju 29. jula, kako bi prijavila neovlašćeno deljenje tog snimka.

Vanja Macanović objašnjava da je neovlašćeno deljenje privatnog snimka čin osvete.

„Šta raditi nego napraviti da je loša majka da bi se Centar za socijalni rad bavio njenim roditeljstvom, a ne njegovim nasiljem prema svima njima”.

Neovlašćeno deljenje snimaka i dalje nije prepoznato kao krivično delo. Izmene koje bi trebalo da budu unete u Krivični zakonik, među kojima je neovlašćeno deljenje i zloupotreba snimaka intimnog sadržaja, trenutno se nalaze pred Evropskom komisijom, kaže za CINS Macanović.

Anđela Milivojević, istraživačka novinarka koja se bavi problemom osvetničke pornografije, za CINS kaže da je ovo još jedan slučaj u nizu koji pokazuje koliko je važno pravno regulisanje ovog problema.

„Ključni problem je u tome što će ova žena i njena deca biti izložena javnom sramoćenju i ta žena zauvek je targetirana tim snimkom jer je taj snimak otišao toliko daleko da je nemoguće učiniti da više ne postoji”.

U ovakvim slučajevima Tužilaštvo za visokotehnološki kriminal jedino može da pokrene krivični postupak ukoliko pronađe neophodne elemente za to.

 „Ako VTK ne uspe da dokaže da tu postoje elementi pretnje, ucene i proganjanja, ona nažalost nema slučaj“, navodi Milivojević i dodaje da bi u tom slučaju Kristijan Golubović praktično bio nevin čovek i mogao da deli javno snimak bez ikakvog problema.

Milivojević dodaje da je jedino što u ovim situacijama preostaje žrtvama nasilja, ukoliko VTK ne pokrene postupak, da same podnesu privatnu tužbu.

Iz Tužilaštva za visokotehnološki kriminal do objave teksta nisu odgovorili CINS-u da li su povodom neovlašćenog deljenja snimaka formirali predmet i šta je do sada urađeno tim povodom.

U razgovoru za CINS Kristina Spalević navela je dala izjavu VTK, ali u vezi sa spornim snimkom na kome je pas. Povodom snimka sa bebi kamere niko je nije zvao, potvrdila je za CINS.

Sagovornice CINS-a, Milivojević i Macanović, osvrnule su se i na uvrede koje žrtve nasilja trpe zbog izbora partnera, a u ovom slučaju i zbog učešća u rijalitiju. Obe su saglasne da to ne sme biti opravdanje i da niko ne treba da se pravda zbog izbora partnera.

„Ne postoji ni jedan način na koji možemo nasilje da opravdamo samo zbog toga što je neko poznata ličnost.  I ne mora niko da bude anđeo da bi imao pravo da bude tretiran kao ljudsko biće ”, zaključuje Milivojević.

Hvala vam što prenosite tekstove CINS-a! Uz to je potrebno da navedete da ste priču preuzeli od Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, kao i link ka tekstu koji prenosite.

Više informacija: cins.rs/uslovi-koriscenja/

Ostavi komentar

Prati
CINS neće objavljivati komentare koji sadrže uvrede, govor mržnje, pozivanje na nasilje ili diskriminišu bilo koju društvenu grupu. Takođe, nećemo odobravati optužbe na račun pojedinaca koje ne možemo da dokažemo. Hvala što poštujete ova pravila :)
Obavesti me o
guest
0 Komentara
Najstarije
Najnoviji Najviše glasova

Povezano

13. dec 2023.
Pre nego što je policija uhapsila Uroša Blažića zbog masovnih ubistava u Malom Orašju i Duboni, protiv njega je godinama podnosila prijave. Kako su institucije u tim slučajevima reagovale, pokazuje probleme u sistemu koji su prethodili majskoj tragediji.
13. jul 2023.
Ivana je sa Stefanom bila oko godinu dana u vezi. Par puta su je prekidali, poslednji put u septembru prošle godine. Tada je počela agonija.
18. maj 2023.
U proteklih deset godina se u Srbiji desilo više od 300 femicida. Mnogi koji ubiju žene izvrše samoubistvo. Preostale porodice ubijenih pravdu očekuju na sudu, ali istraživanje CINS-a pokazuje da i tu često ostanu bez nje.
10. dec 2020.
Tokom 2019. godine za krivično delo nasilje u porodici tužilaštvima u Srbiji prijavljeno je skoro 1.000 osoba manje nego u godini pre, pokazuju podaci Republičkog javnog tužilaštva. Međutim, to ne znači da se smanjuje porodično nasilje, kaže za CINS Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra i napominje da prema podacima policije broj prijava ove vrste nasilja raste iz godine u godinu.