Istraživačke pričePoplave
26. dec 2014.

Kolubarske kopove branili ribolovci

CINSJezero Paljuvi-Viš
O nivou vode u jezeru Paljuvi-Viš, predviđenom da od poplava brani najznačajniji površinski kop u Srbiji, umesto Rudarskog basena Kolubara, brinulo je udruženje Eko ribarstvo iz Valjeva. Potapanje rudnika ugrozilo je elektroenergetsku stabilnost zemlje

Podivljala reka Kolubara probila je odbrambene nasipe i ulila se u kopove rudarskog basena. Uz poslednji alarm za uzbunu zaustavljen je rad svih pogona i odvoz uglja ka Termoelektrani Nikola Tesla (TENT), kako piše u zvaničnom glasilu Rudarskog basena Kolubara. Nezapamćeni poplavni talas je tog 15. maja uvukao Srbiju u energetsku krizu.

Operativni tim za vanredne situacije Rudarskog basena Kolubara samo dan ranije izdao je saopštenje da „trenutno nijedan od četiri aktivna kopa nije ugrožen od poplava“. A tamnavski rudnici potopljeni su te iste noći. Najveću štetu pretrpeli su najizdašniji kop Tamnava – Zapadno polje, kao i najmlađi, Veliki Crljeni, na kojima se vrši eksploatacija dve trećine kolubarskog lignita. Delimično su potopljeni i najstariji aktivni kopovi – Polje B i Polje D.

 

Neophodna je visoka zaštita površinskih kopova od poplava koja mora da bude istog ranga kao i zaštite termoelektrana jer bi njihovo potapanje za duže vreme izbacilo iz pogona čitav termoenergetski kompleks Kolubara i Obrenovac, čime bi dramatično bio ugrožen čitav elektroenergetski sistem Republike Srbije. 

Izmene i dopune regionalnog prostornog plana administrativnog područja grada Beograda, Službeni list grada Beograda, 22. 9. 2011.

 

Koritom Kolubare proticalo je, prema preliminarnim podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, 954 kubna metra u sekundi (prosečan višegodišnji proticaj ove reke je 15,7 kubika). Nasipi su se urušavali, brane prelivale, a reke spajale i menjale svoja korita. Sve sisteme odbrane kopova za samo nekoliko sati odnela je voda.

 

Stepen zaštite od poplava zavisi od značaja i vrednosti dobara koja se brane u priobalju. To piše u Prostornom planu Republike Srbije koji predviđa da se za „kapitalne objekte energetike (termoelektrane) stepen zaštite podiže na nivo od petsto do hiljadugodišnje velike vode“.

U prilog značaju kolubarskog basena najbolje govori činjenica da lignit RB Kolubara pokriva nešto više od 50 odsto električne energije Elektroprivrede Srbije.

 

Voda koja se ulila u kop Tamnava – Zapadno Polje došla je iz Kolubare, njenih pritoka Peštana i Kladnice, kao i iz jezera Paljuvi-Viš koje se nalazi na Kladnici. Brana i akumulacija Paljuvi-Viš izgrađene su 1988. godine radi zaštite kopova od velikih voda, odnosno zadržavanja poplava i korišćenja vode za rad termoelektrane. Jezero se prazni odvodnim tunelom do male reke Vraničine koja se uliva u Kolubaru.

– Brana Paljuvi počela je da preliva 14. maja oko 18 časova usled velikog priliva voda sa celog slivnog područja. I pored pražnjenja kroz tunele koritom reke Vraničine, došlo je do prelivanja – objasnili su za CINS iz PR službe RB Kolubara.


Pecaroši i viša sila

 

Akumulacija koja je bila predviđena da štiti najveći rudnik u Srbiji nije uspela da prihvati poplavni talas. Stručnjaci iz oblasti vodoprivrede i građevine objasnili su zašto je ovaj deo sistema odbrane kopova tog dana zakazao.

Zatvaračnica koja ima opremu za podizanje ustava na tunelu je razvaljena, sve je korodiralo, oprema je demontirana, ustave spuštene, a zatvarači zavareni. To su ribari zavarili da bi imali bolji ulov. I onda neko dođe i kaže „Nismo mogli da uradimo ništa, viša sila”

Hidroinženjer Predrag Vojinović

 

– Kad naiđe voda, ona puni akumulaciju, ali se tu ne zadržava. Postoji odvodni tunel kojim voda otiče – i to ne prema kopovima, već u Kolubaru. Na tunelu su zatvarači i oni su uvek bili otvoreni da se voda ne bi zadržavala. Nikad nije prelivala. I sve do sredine dvehiljaditih, akumulacija se uvek držala praznom. Ako naiđu velike vode one dođu do preliva, ali ne prelivaju ukoliko je akumulacija prazna. Zatvaračnica koja ima opremu za podizanje ustava na tunelu je razvaljena, sve je korodiralo, oprema je demontirana, ustave spuštene, a zatvarači zavareni. To su ribari zavarili da bi imali bolji ulov. I onda neko dođe i kaže Nismo mogli da uradimo ništa, viša sila! – tvrdi Predrag Vojinović, hidroinženjer koji je osamdesetih godina radio na sistemu zaštite kolubarskih kopova i izgradnji jezera Paljuvi-Viš.

 

Jezerom Paljuvi-Viš, kao ribarskim područjem, od 2008. godine rukovodi udruženje Eko ribarstvo iz Valjeva. Iz ovog udruženja tvrde da je jezero spremno sačekalo poplavu. Kako kaže Rafailo Mitrović, direktor „Eko ribarstva“, održavanje jezera jeste bilo zaduženje RB Kolubare, ali je taj posao na terenu de facto bio poveren ribarima.


– Naša nadležnost je riba kao prirodni resurs. Sve ostalo što je u vezi sa akumulacijom i branom – održavanje nivoa vode – dužnost je Kolubare, koliko ja znam. Mi se njima javimo i kažemo da je visok nivo jezera i da ćemo ispustiti do nekog nivoa. Imali smo ključ kule na jezeru, otvorimo tunel i ispustimo vodu. Posle poplava, sad u maju, kada je rudnik već bio pun vode, ljudi iz Kolubare su došli, uzeli nam ključeve i rekli: „Ne možete vi više ispuštati vodu“. Rekli su nam i zbog čega – jer voda ide pravo u kop. Kanal koji je vodio do Kolubare odnela je voda. Pre poplave nismo imali šta da ispuštamo, jezero nije bilo veliko. A i ko je imao informaciju sedam dana unapred da će onakva kiša pasti? Da bi se nivo vode spustio na taj minimum, potrebno je najmanje dvadesetak dana – objašnjava Mitrović.

 

Mapa kolubarskih rudnika

 

 

Profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu dr Branislav Đorđević navodi da je akumulacija morala biti uključena u sistem odbrane i blagovremeno ispražnjena.


– Samo u tim okolnostima ona može da odigra svoju funkciju. Oni su, dakle, akumulaciju koja brani najznačajniji površinski kop u Srbiji poverili ribolovcima koji su je zapustili. Postoje godišnji dispečerski planovi punjenja i pražnjenja akumulacija. I sve akumulacije, kako se približavaju krizni periodi, moraju biti prazne. One se ne prazne tek onda kad se najavi poplavni talas. Pošto je ovo bila vodna godina, sasvim sigurno je da je akumulacija morala biti ispražnjena. To je posao koji treba da obavlja Direkcija za vode – navodi Đorđević.

 

Republička direkcija za vode naložila je pražnjenje jezera tek 12. maja, dva dana pre poplava.

 

Za upravljanje akumulacijom bili su zaduženi Sektor za investicije površinskih kopova i Služba odvodnjavanja površinskog kopa Tamnava – Zapadno polje, navode iz RB Kolubara.
– O tome ne postoji dokumentacija, jer investicija nije do kraja završena i nije pribavljena upotrebna dozvola zbog nerešenih imovinsko-pravnih odnosa – dodaju. 

 

Direktor RB Kolubara Milorad Grčić odbio je da govori za CINS, ali nam je služba za odnose s javnošću dostavila odgovore o nivou vode u jezeru za period do marta 2014.godine. Tada su, kako kažu, vršili poslednju inspekciju.

 

– Pojmovi stogodišnje ili hiljadugodišnje vode su rezultat do sada izmerenih vodostaja. Na osnovu podataka o maksimalnim vodostajima tokom niza godina, izvodi se zaključak o verovatnoći da se pojave ponovo – objašnjava Predrag Vojinović.

– Nivo vode u akumulaciji na dan 5. 3. 2014, kada je bio izvršen poslednji inspekcijski pregled pre poplava, bio je 106 metara nadmorske visine– kažu iz RB Kolubare.

 

U odgovorima se potvrđuje da Paljuvi-Viš može da prihvati poplavni talas hiljadugodišnje vode (za pojašnjenje izraza videti antrfile), da se voda ispušta iz akumulacije čim pređe dozvoljeni nivo i da su zatvarači na brani remontovani. Vreme pražnjenja jezera je između 16 i 21 dan, u zavisnosti od nivoa vode.

 

Ni nasipi nisu izdržali

 

U poslednjih 14 godina,Vodoprivredni institut Jaroslav Černi izradio je više projekata za basen Kolubara. Tenderi za projekte sprovodili su se najčešće po pregovaračkom postupku gde je ova projektantska kuća bila jedini ponuđač. Posle poplava, RB Kolubara angažovala je istu firmu za izradu dva projekta – jedan za izgradnju objekata za interventnu zaštitu kopova, i drugi za rekonstrukciju srušene brane na Kladnici. Kao jedna od stavki projekta navodi se i „izrada uputstva za upravljanje retenzijom Kladnica i akumulacijom Paljuvi, s ciljem zaštite od poplava kopa Tamnava – Zapadno polje

Sistem odbrane kolubarskih kopova nije zakazao samo u slučaju jezera Paljuvi-Viš. Vodenu bujicu nisu izdržali ni odbrambeni nasipi na Kolubari i njenim pritokama Vraničini i Peštanu. Mala reka Vraničina imala je nasipe koji su je štitili od pedesetogodišnjih voda i bili u lošem stanju, a kako navodi Predrag Vojinović, ista je situacija bila i sa nasipima na reci Peštan.

– Taj nasip je regulisan pre 40 godina i to za zaštitu poljoprivrednog zemljišta, jer se za kop Veliki Crljeni tada nije ni znalo. On nije predviđen za zaštitu kopa. Projektant Jaroslav Černi morao je znati slaba mesta u sistemu. Nije mogao da izvrši novu regulaciju Kolubare, a da ne zna zaštitu kopova od voda, da ne zna da tu Peštan nema odgovarajuću zaštitu.



Projekte regulacije reke Kolubare i zaštite kopova od velikih voda radio je Vodoprivredni institut Jaroslav Černi. Za potrebe otvaranja novog površinskog kopa Veliki Crljeni, 2007. godine izvršeno je izmeštanje korita Kolubare. Stepen zaštite novog korita nivelisan je za stogodišnje vode sa rezervnim nadvišenjem do nivoa hiljadugodišnjih voda. Hidrološkim proračunima projektant je izračunao da velika voda hiljadugodišnjeg perioda ima protok od 940 metara kubnih u sekundi. Nasipi na Kolubari ipak nisu izdržali nešto veći protok od 954 kubika po sekundi.

Stručnjaci Vodoprivrednog instituta Jaroslav Černi nisu odgovorili na pokušaje novinara CINS-a da sa njima razgovaraju. 

 

 

______________________________________________________________________________

 

Manjak u proizvodnji električne energije

 

Od približno trideset miliona tona lignita, koliko se godišnje izvadi na nalazištima Kolubare, dve trećine dobija se upravo sa potopljenih kopova Tamnava – Zapadno polje i Veliki Crljeni. Kolubarski ugalj pokriva oko 50 odsto proizvodnje ukupne električne energije Elektroprivrede Srbije.


Da bi se sanirala direktna šteta koju su poplave nanele kopovima RB Kolubara potrebno je 105 miliona evra, tvrdi koordinator tima za sanaciju štete dr Vladimir Pavlović. Indirektna šteta, kako kaže, meri se cenom dnevnog uvoza električne energije,  


Na osnovu podataka koje je Elektroprivreda Srbije dostavila CINS-u, od 15. maja do 15. septembra, za uvoz struje potrošeno je 47,4 miliona evra, što je u proseku oko 385.000 evra dnevno. 

Deo troškova uvoza struje EPS će pokriti novcem iz kredita Svetske banke koji je Srbiji odobren 3. oktobra. Vrednost ovog ugovora čiji su potpisnici Svetska banka i Ministarstvo finansija iznosi 300 miliona američkih dolara ili 227,48 miliona evra.

– Usled nedostatka zaliha uglja, od juna 2014. do aprila 2015. stvoriće se manjak u proizvodnji električne energije od 3.694 GWh, što je oko 13 odsto domaće potrošnje. Troškovi uvoza struje koja bi pokrila razliku između proizvodnje i potrošnje iznose oko 180 miliona evra, a predloženi projekat obezbediće sumu do119,82 miliona. Preostale izdatke finansiraće EPS iz sopstvenih sredstava – piše u pomenutom dokumentu.

U ugovoru takođe stoji da će novcem Svetske banke biti pokrivene i pogodbe sklopljene pre nego što je kredit odobren – misli se, pre svega, na struju koju je EPS kupovao od juna do oktobra, ali i na ispumpavanje najvećeg kolubarskog kopa za koje je odobrena suma od 23 miliona evra.

______________________________________________________________________________

Autor:

Ostavi komentar

Prati
CINS neće objavljivati komentare koji sadrže uvrede, govor mržnje, pozivanje na nasilje ili diskriminišu bilo koju društvenu grupu. Takođe, nećemo odobravati optužbe na račun pojedinaca koje ne možemo da dokažemo. Hvala što poštujete ova pravila :)
Obavesti me o
guest
1 Komentar
Najstarije
Najnoviji Najviše glasova
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Aleksandar Kuzmanović
Aleksandar Kuzmanović
28 jan 2015 14:02

Jezero Paljuvi Viš je napravljeno za potrebe hlađenja termoelektrane Kolubara B, taj projekat je promašen, iz razloga što je jezero previše plitko, u proseku 2 metra sa tendencijom smanjenja veličina jezera je oko 77 hektara , što je nekoliko puta manje od površine kopova, sa druge strane i da je bilo prazno ne bi odbranilo kopove zato što je plitko i malo.
Ako se bavite istraživačkim novinarstvom istražite do kraja , i ne plasirajte poluinformacije.Živim u Lazarevcu, radim u Kolubari , pecam na Paljuvima.

Tagovi

Povezano