AktuelnoPoplave

Više od hiljadu krivičnih prijava zbog zloupotrebe pomoći posle poplava

15. maj 2015.
CINSKuća u Obrenovcu posle poplave
Zbog prevara prilikom dodele pomoći za obnovu posle poplava do sada je podneto ili je u pripremi više od 1.000 krivičnih prijava. Građani su na osnovu lažnih izjava dobijali novac za objekte u kojima nisu živeli pre poplave.

Kancelarija za pomoć i obnovu poplavljenih područja je do sada podnela 429 krivičnih prijava zbog prevara prilikom dodele pomoći za obnovu kuća i stanova posle prošlogodišnjih majskih poplava. U pripremi je još oko 800 prijava.
Kancelarija je za manje od godinu dana isplatila oko 4,7 milijardi dinara stanovnicima 119 opština koje su pogođene poplavama. Gotovo 20.000 domaćinstava širom Srbije dobilo je u proseku oko 2.000 evra za obnovu kuća ili stanova.

Paralelno sa isplatama novca, koje su počele krajem avgusta 2014. godine, Kancelarija je radila i naknadnu proveru svakog pojedinačnog domaćinstva i do sada su njeni kontrolori obišli oko 16.000 objekata. Na terenu su utvrđivali da li su građani koji su dobili pomoć dali tačne informacije opštini i da li zaista sa porodicom žive u tom objektu.

“Za sada u oko pet posto slučajeva se pokazalo da postoji sumnja da se do prava na pomoć došlo davanjem lažnih izjava”, kaže Marko Blagojević, direktor Kancelarije za obnovu.

Oslobađajuća presuda u Ubu

Od svih krivičnih prijava koje su stigle do Osnovnog suda u Ubu za sada postoji samo jedna, nepravosnažna presuda, koja je oslobađajuća.

Jedan od žitelja Uba dobio je u avgustu prošle godine na osnovu izjava dva svedoka 250.000 dinara pomoći za kuću u ovom mestu iako u njoj ne živi stalno, što je jedan od osnovnih kriterijuma za dobijanje državne pomoći. Prema sopstvenom priznanju on sa porodicom živi u obližnjem selu a ovu kuću koristi povremeno.

Kancelarija za obnovu je pred sudom u Ubu pokušala da ospori rešenje opštine i podnela krivičnu prijavu za krivično delo “navođenje na overavanje neistinitog sadržaja.”

Iako sud konstatuje da kuća na Ubu nije mesto gde ovaj građanin stalno živi, što je suprotno Uredbi vlade Srbije, u presudi se poziva na proceduralne propuste opštine Ub zbog kojih je doneo oslobađajuću presudu.

U presudi stoji da od okrivljenog nije uzeta izjava da u toj kući stalno i svakodnevno živi već da je on samo priložio izjave dva svedoka koji su to rekli, zbog čega nije dao lažan iskaz i ne može biti kažnjen za krivično delo „navođenje na overavanje neistinitog sadržaja“.

Sud je u ovom slučaju i svedoke oslobodio odgovornosti, a Kancelariju za obnovu uputio na parnicu u kojoj će morati da ospori samo rešenja opštine i da na taj način pokuša da povrate 250.000 dinara.


Prema njegovim rečima do zloupotreba je došlo jer se “radilo na brzinu, na silu i gledalo se da se uradi što je moguće više za što manje vremena.” Ipak, kaže da je ovo uspeh s obzirom da je u zemljama poput Češke procenat zloupotreba išao i do 20 posto.


U Kancelariji kažu da je davanje lažnih izjava krivično delo i da će zbog toga raditi na tome da svi oni koji nisu trebali da dobiju pomoć vrate novac. Ovaj proces neće ići lako i pored toga što su prijave počeli da podnose još krajem oktobra prošle godine, do danas nema pravosnažnih osuđujućih presuda.


Prema podacima Kancelarije, za sada je samo jedan slučaj pravosnažno završen – nagodbom tužilaštva i okrivljenog. Okrivljeni je priznao krivično delo i pristao da vrati novac uz dodatnu novčanu kaznu. Neke prijave odbačene su zbog proceduralnih propusta prilikom izdavanja rešenja u opštinama.

Od 429 podnesenih prijava tužilaštva su do sada kao neosnovane odbacila 38, najviše u opštini Ub – 19.


U Obrenovcu najviše prijava


Beogradska opština Obrenovac najviše je stradala tokom poplava prošle godine, a do danas je skoro 7.000 hiljada domaćinstava dobilo pomoć od države u vrednosti od skoro dve milijarde dinara.

Zbog mogućih zloupotreba prilikom dodele novca Osnovno javno tužilaštvo u Obrenovcu trenutno radi na krivičnim prijavama Kancelarije za obnovu, ali pokreće postupke i na osnovu dopisa opštine Obrenovac. Tužilaštvu su se javljali i sami građani koji su prijavljivali komšije, a stizale su im i anonimne prijave.

“U dosadašnjem radu u najvećem broju predmeta bilo je sporno da li je podnosilac zahteva stalno i svakodnevno stanovao u oštećenom objektu pre poplave ali i to da li su ti objekti imali stambenu ili neku drugu funkciju,” kaže Danijela Sinđelić, vršilac funkcije javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva u Obrenovcu.

Prema podacima koje je ovo tužilaštvo dostavilo CINS-u do sada su od Kancelarije za obnovu dobili 132 krivične prijave protiv 291 lica zbog toga što su svesno davali netačne iskaze kako bi im opština dala pomoć.

 

Kancelarija proširuje nadležnosti

Kancelarija proširuje nadležnosti

Kancelarija za obnovu poplavljenih područja predložiće uskoro donošenje novog zakona pod radnim nazivom Zakon o upravljanju rizikom od elementarnih nepogoda, koji bi proširio njene nadležnosti na prevenciju i odbranu od poplava, zemljotresa, suša, grada i drugih nepogoda.


Novi zakon bi predvideo i promenu postojeće metodologije za procenu štete od elementarnih nepogoda koja je stara 28 godina i uglavnom se odnosi na zemljotrese. Rade i na modelu stalnog finansiranja prevencije i stvaranje budžeta za pomoć ukoliko dođe do nove nepogode.


“Želimo da iz situacije koju imamo danas, u kojoj praktično finansiranja nema osim ako nije iz donacija, dođemo do situacije u kojoj postoji održiv način finansiranja iz domaćih izvora,” kaže Marko Blagojević, direktor Kancelarije.

Do pisanja ovog teksta prijave su odbačene za šest lica, dok je protiv tri osobe podnet predlog optužnice. Za sedam lica tužilaštvo je odlučilo da primeni institut odlaganja krivičnog gonjenja što znači da su okrivljeni priznali krivično delo i složili se da novac vrate, a krivična prijava protiv njih se odbacuje. Kada vrate novac i plate kazne, ovi postupci će biti pravosnažno okončani.

Danijela Sinđelić kaže da se tužilaštvo odlučuje za ovakav način rešavanja predmeta jer se “uglavnom radi o prekršajno neosuđivanim licima, nisu kažnjavani za dela protiv javnog reda i mira, zbog nasilja, nemaju dela falsifikovanja.”

Prema njenim rečima u tužilaštvo su stizali i izveštaji same opštine Obrenovac na osnovu kojih su oni formirali još 186 predmeta koji su trenutno u predistražnom postupku. Uglavnom se radi o dopisima u kojima opština izražava sumnju da određeni podaci dati u procesu izdavanja rešenja nisu tačni i traže od tužilaštva da provere da li ima elemenata krivičnog dela i kog.

U jednom od slučajeva Tužilaštvo u Obrenovcu odbacilo je prijavu navodeći da ne postoji sumnja da je učinjeno krivično delo, dodajući da se nisu upuštali „u ocenu da li su u konkretnom slučaju ispunjeni zakonski uslovi za dodelu državne pomoći.“

Danijela Sinđelić kaže da se tužilaštvo bavi utvrđivanjem postojanja ili nepostojanja krivičnog dela, a da pitanje da li neko ima pravo na dodelu državne pomoći nije na njima, jer su to određivale opštine.

CINS je već pisao o propustima koji se dešavali prilikom dodele pomoći u Obrenovcu i otkrio da je u više od 100 slučajeva jedna kuća dobila dve ili više pomoći, što je državu koštalo najmanje dodatnih 40 miliona dinara.

 

Autor:

Ostavi komentar

Prati
CINS neće objavljivati komentare koji sadrže uvrede, govor mržnje, pozivanje na nasilje ili diskriminišu bilo koju društvenu grupu. Takođe, nećemo odobravati optužbe na račun pojedinaca koje ne možemo da dokažemo. Hvala što poštujete ova pravila :)
Obavesti me o
guest
2 Komentara
Najstarije
Najnoviji Najviše glasova
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Dragan Radović
Dragan Radović
16 maj 2015 08:52

Katastrofa u Obrenovcu dogodila se tacno pre godinu dana, u noci izmedju 15. i 16. maja. Zahvaljujuci solidarnosti naseg naroda, mnogim donacijama, naneta steta je umnogome ublazena. Na zalost, kao sto u svakom zlu ima i mnogo zlih ljudi, raspodela skupljenog novca, pa i ovog preko 1003 isla je nekim vrlo cudnim tokovima. Pitamo se da li se jedan od tokova zavrsavao u JAVNIM PREDUZECIMA!!!! Svaki fizicki radnik gradske cistoce koji je bio angazovan na rasciscavanju Obrenovca bio je prikazan u troskovima (da li i fakturisan) po ceni od 630 din. po satu (satnica ucitelja je oko 240 dinara) !!! Svaka cisterna vode za pice kostala je preko dvadeset hiljada dinara. Na dan poplave Gradska cistoca je odvozila fekalije (????)svojim cisternama iz Obrenovca, tako pise u izvestaju. Svaki autobus LASTE prikazan je je po ceni auto dana od 27500 din. uvecan za izgubljenu dobit – autobusi Laste su trebali da voze putnike na redovnim linijama, stetu (???) je morao neko da im nadoknati. Kriticnog dana, (17.05.2014.) 206 autobusa Laste je vozilo gradjane Obrenovca, preko celog dana, u razne pravce. Zahvaljujuci ovom autoprevozniku i GSP-u cetrdeset hiljada gradjana Obrenovca je bilo odvezeno na druge lokacije.(Prema popisu iz 2011. Obrenovac ima 25429 stanovnika). BEOGRADVODE, posebna prica, je svoje troskove prikazao samo u Makisu, u tabeli HITNI RADOVI NA SANACIJI VODNIH OBJEKATA U ODBRANI OD POPLAVA, u obracunu pod tackom 23. „Punjenje i izdavanju praznih vreca i vreca sa peskom u krugu CS Makis…“ u iznosu od 27.105.945,17 din. Kako nigde ne pise kolike kolicine peska su isporucene, pretpostavka je i da taj trosak nije usao u ovaj iznos – DA LI SU BEOGRADVODE fakturisale rad vise stotina dobrovoljaca koji su dva dana i dve noci neprekidno punili dzakove???
******************************************************************************************
Iz IZVESTAJA O VISINI SREDSTAVA DOBIJENIH PO SVIM OSNOVAMA ZA POMOC PRI OTKLANJANJU POSLEDICA OD POPLAVA IZ MAJA 2014.G. I OBNOVU GRADSKE OPSTINE OBRENOVAC gde na kraju pise “ Ukupna finansijska vrednost prikazanih sredstava je 6.515.235.415.08 din.“ ne vidi se DA LI JE prikazani IZNOS novca STVARNO dosao na racune kao donacija? Ili su u „pristigle donacije“ uracunati visestruko napumpani troskovi, verovatno i mnogi izmisljeni i neobavljeni radovi? Tragicno bi bilo da su novcana sredstva prikupljena donacijama potrosena po Izvestaju koji je, da napomenemo, usvojen bez ikakvih primedbi na Skupstini gradske opstine Obrenovac!

Goran M
Goran M
15 maj 2015 20:00

Konkretno me interesuje da li se zna kako je min.djubrivo namenjeno kao pomoc poplavljenima zavrsilo u maloprodaji? Posto na vrecama Zorka Sabac pise da je iskljucivo namenjeno za pomoc.

Tagovi

Povezano