Povlačenjem graničnika vidi se razlika između 5. januara 2020. (levo) kada je zagađenje bilo nisko i 3. januara kada je Beograd bio zagađen (desno)
Trećeg dana 2020. Hram Svetog Save nije mogao da se vidi sa jedne od zgrada u beogradskom naselju Vračar, odakle je inače to moguće. Slično je bilo i na ulicama, ljudi i drveće jedva su se nazirali, a takve slike uz pompezne naslove brzo su se našle i u medijima.
Tog dana je u centralnoj beogradskoj opštini Stari grad koncentracija PM10 bila skoro tri puta veća od dozvoljene – 141µg/m3, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA), ovlašćene da meri kvalitet vazduha u Srbiji. Trend se nastavio i dnevne dozvoljene količine PM10 u Beogradu u prve tri nedelje januara nisu prekoračene samo tri dana.
Crveno upozorenje o štetnom vazduhu pojavilo se na mobilnoj aplikaciji Air Visual, koja u realnom vremenu prikazuje nivo zagađenosti svuda u svetu, a slično je pokazao i sajt Gradskog zavoda za javno zdravlje – BEOEKO koji takođe meri kvalitet vazduha.
Ipak, Beograd nije jedini grad u zemlji koji je svakodnevno zagađen PM10 česticama. CINS-ovo istraživanje pokazuje da je ovo samo ekstreman slučaj zagađenja koje je poslednjih godina daleko od dozvoljenog. Više o tome čitajte OVDE.
Prijavite se na newsletter.
Hvala vam što prenosite tekstove CINS-a! Uz to je potrebno da navedete da ste priču preuzeli od Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, kao i link ka tekstu koji prenosite.
Više informacija: cins.rs/uslovi-koriscenja/
Ostavi komentar