Prvi zabeleženi slučaj femicida u Srbiji ove godine bilo je dvostruko ubistvo.
Kako su preneli mediji, u vojvođanskom mestu Rakovac, čovek je pod dejstvom alkohola razvalio vrata kuće u kojoj su bili njegova bivša supruga i njena majka.
Ubio ih je obe, pozvao policiju i sačekao na licu mesta.
Ubistvo žena u porodičnoj kući nije retkost. Podaci organizacije Autonomni ženski centar (AŽC) pokazuju kako je upravo to najmanje bezbedno mesto za žene žrtve nasilja.
Podaci pokazuju i da je većina žrtava imala više od 35 godina. Vanja Macanović iz AŽC-a kaže da to ima veze sa patrijarhatom – starije žene je i dalje sramota da prijave nasilje ili da se razvedu.
„Posle kad izađe u medijima ispostavi se ‘aha, ta je žena dugo trpela nasilje’, svi su znali i ćutali. (…) Ovo su žene koje dugo žive u nasilju.“
Novinarke CINS-a su ranije analizirale 117 slučajeva femicida koji su došli do suda. U brojnim slučajevima navodile su se bizarne olakšavajuće okolnosti i izricale manje kazne.
Kada je u Kruševcu muž, posle uznemiravanja i pretnji smrću, ubio ženu udarajući je šipkom do smrti, olakšavajuća okolnost je bila to što je „porodičan čovek, otac dva punoletna deteta sa kojima živi u zajedničkom domaćinstvu“.
Kosana Beker iz organizacije Femplatz ocenila je to problematičnim, a kao razlog navela uobičajenu praksu sudova.
„Recimo sad, da neko izvrši tešku krađu, uobičajena je stvar da mu se porodica i deca uzmu kao olakšavajuća okolnost kada se odlučuje o kazni. Onda kada dođe femicid, oni to samo prepišu, uzmu i ovde zato što su sto puta do sad tako radili.“
Podaci AŽC-a pokazuju da su žene najčešće ubijali njihovi sadašnji ili bivši partneri.
Ipak, takvih slučajeva može biti i više jer podaci o broju ubijenih žena u Srbiji nisu zvanični.
Do njih dolaze organizacije koje ovu temu prate – kroz medije i saopštenja policije, ali neki slučajevi ostaju daleko od javnosti, pa se za te žene ne zna.
One su više puta tražile da se država uključi u praćenje problema kako bi on mogao i da se reši. Nedavno je to došlo i iz institucija.
U julu ove godine, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković tražila je od Ministarstva pravde da uspostavi kontrolni mehanizam koji će pratiti slučajeve femicida.
„Ovi podaci predstvljaju preduslov za kvalitetno sagledavanje problema nasilja kao i planiranje neophodnih mera i aktivnosti u cilju njegove prevencije i sprečavanja, ali i zaštite kako žrtava, tako i potencijalnih žrtava nasilja“, navodi se u dopisu Ministarstvu.
Međutim, istraživanje Evropske mreže za data novinare pokazuje da problem sa zvaničnim podacima postoji i u Evropskoj uniji. Ono je pokazalo da su organizacije bolje u praćenju femicida od institucija. Takva situacija je bila u Grčkoj, Italiji, Francuskoj i Španiji.
U saradnji sa Evropskom mrežom data novinara (EDJNet)
Prijavite se na newsletter.
Hvala vam što prenosite tekstove CINS-a! Uz to je potrebno da navedete da ste priču preuzeli od Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, kao i link ka tekstu koji prenosite.
Više informacija: cins.rs/uslovi-koriscenja/
Ostavi komentar