ĆopićIstraživačke pričeLicnostProjekti
29. apr 2011.

U ekskluzivnom intervjuu za CINS, sedam dana pred hapšenje, biznismen Ćopić tvrdi da je nevin

Biznismen iz Srbije i begunac Zoran Ćopić se prošle nedelje sastao sa novinarima centara za istraživačko novinarstvo iz Bosne i Hercegovine i Srbije u jednom banjalučkom kafeu. U ekskluzivnom intervjuu, samo sedam dana pred prošlonedeljno hapšenje, Ćopić kaže da je iz svoje „rezervne domovine“ Srbije pobegao, jer je lažno optužen i nije želeo da trune u zatvoru. Ali, nije daleko odmakao

Policija Republike Srpske (RS) uhapsila je Ćopića ove sedmice i blokirala njegove firme, novac i avion zbog sumnje da je preko kupovine bijeljinske „Fabrike šećera“ oprao preko 7 miliona evra za Darka Šarića, narko-bosa u begu. Ćopić je u Beogradu optužen za pranje Šarićevpg novca, pa je pobegao kako bi izbegao hapšenje i suđenje.

Tačno sedam dana pre hapšenja, Ćopić je dao opsežan ekskluzivni intervju novinarima Centrima za istraživačko novinarstvo iz Srbije (CINS) i Bosne i Hercegovine (CIN). Rekao je da je bio pošten biznismen, iako je priznao: da je varao banke kako bi dobio kredite preko firmi koje su postojale samo na papiru, da je uzeo gotovinu od Šarića, kao i to da je organizovao niz komplikovanih transakcija kako bi Šariću prodao firmu „Mitrosrem“ za oko 27 miliona evra. „Mitrosrem“ je jedan od najvećih poljprivrednih proizvođača u Srbiji, sa preko osam i po hiljada hektara zemljišta u posedu (više od polovine površine teritorije države Linhenštajn), i nalazi se u centru pažnje istrage u Srbiji.

Ćopiću Šarić nikada nije uplatio celokupan iznos za “Mitrosrem”. Srpske vlasti su prošle godine blokirale račun preduzeća, nakon podizanja optužnice protiv Šarića, Ćopića i ostalih.
 

Ćopić je pozvao novinare CINS-a i CIN-a na razgovor, poručivši im da sve informacije o njemu mogu da dobiju iz prve ruke, umesto da o njegovim poslovima razgovaraju sa drugim ljudima.

U toku intervjua u kafeu Hotela „Palas“ u Banjoj Luci Ćopić je opisao sebe kao žrtvu udružene kampanje tužilaca i moćnih poslovnih neprijatelja iz Srbije. Nije želeo da iznosi detalje. Samo bi ponekad opisao poslove koji ga povezuju sa drugim krivičnim delima.

Primera radi, kada su mu predočeni dokumenti koji pokazuju da je vlasnik of-šor preduzeća koje je bilo umešano u pranje novca, prekinuo je novinare:

„Pa to je samo jedna firma. Hteo sam da odvojim radi banaka, da ne bude povezano lice. Onda ne možeš više kod te banke da uzmeš kredit, ako ga već imaš.“

Ćopić kaže da su policija i tužioci vršili pritisak da sarađuje s njima i svedoči protiv neimenovanih osoba, ali je to odbio. Kaže kako su mu nudili da ga ubace u program zaštite svedoka, ali je i to odbio:

„Ja imam troje djece. Ja da moju djecu stavljam kao taoce.“

Ćopić je na intervju došao u kožnoj jakni i farmerkama, neobrijan, umornog izgleda. Za tri sata intervjua ispušio je kutiju cigareta. Kaže da ga je veoma pogodilo ono što se desilo u Srbiji.

Žalio se na svoje zdravlje i finansijske probleme.

Tvrdi da su ga prijatelji napustili i da ne može da dobije novac: „Ko može meni da pomogne s pet prijava? Ko smije i ko hoće?“

Na intervju je došao u pratnji Miodraga Miše Dobrića, direktora Televizije Pink BiH, koji kaže da su njih dvojica prijatelji više od 26 godina. Dobrić je uz to i partner u Ćopićevoj firmi „Avio Rent“ koja je blokirana ove sedmice.

Dobrić se često uključivao u razgovor i branio svog prijatelja:

„Pa, on ima državljanstvo BiH, još uvijek BiH ne izručuje svoje građane Srbiji … I možeš slobodno da znaš da se ja svojih prijatelja ne odričem, koliko god oni bili u teškoj situaciji. Znači, on je nesumnjivo u najsloženijoj situaciji koju sam ja u životu sreo.“
 

Ta situacija je sada još komplikovanija.

Ovonedeljna akcija je bila usmerena na bijeljinsku šećeranu koju je Ćopić kupio preko banjalučkog preduzeća „Agrocoop Export-Import“. Specijalno tužilaštvo RS-a navodi da je on oprao Šarićevih 7 miliona evra.

Tužioci i policija u RS-u kažu da je Ćopić povezan sa 150 firmi u Srbiji i BiH.

Centar za istraživačko novinarstvo je otkrio direktnu vezu sa više od 50 firmi, uključujući poljoprivredna preduzeća te distributera duvanskih proizvoda u Nišu.

Policija RS-a je, takođe, privela i Dragu Nižola, direktora Ćopićeve firme „Avio Rent“ i Ljubu Mrđena, direktora „Agrocoopa“. Firme su pretresene, njihovi računi su blokirani, a policija je naložila Komisiji za hartije od vrednosti RS-a da zaustavi prenos deonica „Fabrike šećera“ na „Agrocoop“.

Blokirana imovina se procenjuje na nešto preko 10 miliona evra. Među zapenjenom imovinom nalazi se avion Cesna, vredan 200.000 evra, u vlasništvu „Avio Renta“ i Ćopićev Audi 8, procenjen na više od 40.000 evra.

Istražitelji iz RS-a su blisko sarađivali sa istražiteljima iz Srbije i više puta odlazili u Beograd prethodnih sedmica, prema tvrdnjama nekoliko izvora koji su uključeni u istrage protiv Ćopića i Šarića.

U intervjuu za CINS i CIN Ćopić je negirao da je prijatelj sa Šarićem, navodeći da su počeli saradnju 2008. godine. Mada je Šarićev dom u Crnoj Gori posetio pet puta, kaže da je to učinio jer mu Šarić dugovao novac. Interpol i međunarodni istražitelji kažu da se Šarić i danas krije u Crnoj Gori.

Na informaciju iz tužilaštva da je od Darka Šarića tokom kupovine preduzeća „Mitrosrem“ dobio 50.000 evra u kešu, Ćopić kaže: “Ma to što sam dobio u kešu je beznačajno, to je ništa, meni 50-60 hiljada eura…”

“Dobili ste 50.000 evra”?

“Pa to je smješno, to je ništa. Ono… Trebalo mi za advokata”.

Prema navodima učesnika istrage, Šarić je pokušao da legalizuje prljavi novac kroz privatizaciju u Srbiji i BiH.

Tužioci navode da je Ćopić učestvovao u pranju novca koji je stečen prodajom kokaina.

 

Privatizacija „Fabrike šećera“ u Bijeljini

 

Najveći posao u BiH Ćopić je napravio privatizacijom „Fabrike šećera“ u Bijeljni. Novinaru Centra za istraživačko novinarstvo je rekao da je u taj posao uložio oko 4,5 miliona evra.

Ćopić kaže da je glavni razlog što je hteo da kupi firmu u stečaju njena energana, koja koristi ugalj za proizvodnju tehničke pare. Kako kaže, rastom cena mazuta i plina, ugalj je postao tri puta profitabilniji.

Preko vlastite kompanije, banjalučkog „Agrocoopa“, on je ponudio da otkupi državni kapital u šećerani. Iako se u dokumentima iz registra njegovo ime nigde ne pominje, Ćopić je potvrdio da je lično učestvovao u procesu privatizacije.

Prema optužnici srpskog Tužilaštva za organizovani kriminal, u decembru 2008. godine, sa računa Šarićeve of-šor kompanije „Lafino Trade LLC“, na račun „Agrocoopa“ prebačen je iznos od oko 2 miliona evra. Transfer je izvršen po osnovu Ugovora o prodaji semenskog kukuruza. U maju 2009. godine „Agrocoopu“ je prebačena druga tranša od milion evra, ali sa računa druge Šarićeve offshore firme – „Matenico LLC“.

U vreme kad je izvršen prvi transfer, „Agrocoop“ je izrazio interes da otkupi državni kapital u fabrici. Firma je 27. januara 2009. godine uputila pismo potvrđujući da ostaje pri nameri da kupi šećeranu, te da je u celosti otkupila njen dug prema “Pavlović Internacional banci”, u iznosu od oko 1,5 miliona evra. „Agrocoop“ je takođe platio jednu četvrtinu – oko 85.000 evra – dugovanja radnicima.

Ćopić je u intervjuu za CINS i CIN potvrdio da je Šarić uplatio novac i da se uplata zapravo odnosi na prodaju „Mitrosrema“. Mada su obe transakcije izvršene u kratkom periodu, Ćopić kaže da taj novac nije koristio u privatizaciji šećerane, već da su investicije finansirane novcem njegove firme iz Srbije. Policija je međutim pretresla šećeranu i izuzela dokumente iz Pavlović banke.

Prema podacima koje su novinari dobili od Mladena Košutića, stečajnog upravnika šećerane, „Agrocoop “ je u ovu firmu uložio gotovo 6,5 miliona evra.

„Sve obaveze koje je firma „Agrocoop“, u svojstvu strateškog partnera preuzela, ispunjene su“, kaže Košutić i dodaje da je fabrika bila pokrenuta i da su za vreme proizvodnje radnici primali plate.

Za vrijeme intervjua Ćopić je konstantno ponavljao da je ispunio sve obaveze prema šećerani, ali da je Komisija za hartije od vrednosti RS-a četiri meseca izbegavala da uknjiži dionice na „Agrocoop“. Rekao je da je bio i ljut i da ga institucije progone.

Ćopić kaže da ga nije brinulo to što je novac vodio poreklo od osobe optužene za organizovanje trgovine drogom, jer u to vreme protiv njega nije vođen postupak.

U intervjuu Centru za istraživačno novinarstvo Ćopić je rekao da se nije krio u Banjaluci i da je sve vreme bio dostupan istražnim organima. Kaže da su ga tužioci iz Srbije posetili kako bi dao izjavu u vezi sa jednim od slučajeva koji se vode protiv njega. Dodaje da je jednom sa dvojicom policajaca sedam ipo sati razgovarao u bijeljinskoj policijskoj stanici.

 

„Mitrosrem“


Ćopić kaže da je bio neugodno iznenađen kada su vlasti Srbije blokirale njegovu kompaniju „Mitrosrem“, koju je kupio 2006. godine za preko 15 miliona evra i u koju je investirao većinu svog novca. U 2008. godini je sa Šarićem dogovorio da mu proda kompaniju za oko 28 miliona evra, ali posao nikada nije završen jer je za Šarićem raspisana poternica zbog organizovanja mreže trgovine drogom. Prema podacima iz Srpske optužnice i drugih dokumenata do kojih je došao CINS, Šarić je Ćopiću, bilo u novcu ili otplati dugova, isplatio oko 16.5 miliona evra.

Ćopić nije želeo da kaže koliko mu je Šarić platio pre podizanja optužnica.

Srpski tužioci su u zahtevu za oduzimanje imovine naveli da su deonice kompanije takođe zaplenjene, jer „postoji realna opasnost da bi okrivljeni Darko Šarić, kao faktički vlasnik većinskog kapitala preduzeća… ovu imovinu mogao otuđiti… i tako otežati ili onemogućiti njeno kasnije oduzimanje“. Sud je zaplenu odobrio u julu 2010. godine.

Ćopić kaže da ova odluka nije imala osnova.

„Znači, oni su moju firmu oduzeli njemu, nisu oduzeli meni, nego njemu. I na taj način su meni onemogućili da završim investiciju. S jedne strane, agencija raskine ugovor, sa druge strane ovi oduzimaju, pod pritiskom, vjerovatno, ne znam, dogovora nekog gore, tužilaštva ili već koga, nebitno, ministarstva.“

Poslovne knjige pokazuju da je Ćopić „Mitrosrem“ privatizovao u decembru 2006. godine, preko konzorcijuma u kojem je ključnu ulogu imala njegova kompanija „DSD Tabacco“. Ugovor koji je Ćopić potpisao sa Agencijom za privatizaciju pokazuje da je platio preko 15 miliona evra i obećao da će investirati još preko 10 miliona evra.

Kada su ga novinari Centra za istraživačko novinarstvo pitali kako je nabavio preko 15 miliona evra za „Mitrosrem“, Ćopić je odgovorio da je uzeo kredit iz banke. Kako kaže, kada je osnovao svoju prvu kompaniju, sve ostalo je bilo lako.

„Krenete, pozajmite pare, kupite jednu firmu … Ta firma koju ste kupili ima neku imovinu. Pa onda idete drugu, pa idete treću, pa idete šestu, razumijete“, kaže Ćopić.

U julu 2009. godine je preduzeće „DTM Relation“, u vlasništvu Nikole Dimitrijevića, potpisalo ugovor sa Agencijom za privatizaciju i Ćopićem te preuzelo kontrolu nad „Mitrosremom“. Augusta 2009. godine Ćopić je na mesto predsjedavajućeg Upravnog odbora postavio Andriju Krlovića, Šarićevog advokata. Krlović je optužen zajedno sa Šarićem.

Pet meseci kasnije, Ćopić je preko preduzeća „Avio Rent“ iz Banjaluke kupio „DTM Relations“. Kaže da mu je to ponovo dalo kontrolu nad „Mitrosremom“ i pripremilo put da kompanija bude prodata Šariću.

Ćopić objašnjava zašto je prodaja obavljena na takav način:

„Suština je sljedeća: Darko Šarić nije imao firmu koja može da kupi „Mitrosrem“, iako su ljudi imali novac, razumete“? Kaže da je „Mitrosrem“ kupljen na tenderu, da su postojali uslovi koje je odredila država i koje je kupac morao da ispuni.

„On nije imao firmu koja ima prihod, recimo, ne znam, 30 miliona eura. Njegovi advokati i ja smo dogovorili da nađem firmu ja, da kupim firmu koja ispunjava uslove, da prenesem „Mitrosrem“ na tu firmu, a onda on kad agencija, naravno, sve to odobri. Kada se završi, onda će on formalno da preuzme udjele u toj firmi i praktično na taj način doći do vlasništva, eto“, rekao je Ćopić.

Specijalno tužilaštvo RS-a zatražilo je određivanje mere pritvora za Ćopića, dok će direktori firmi „Avio Rent“ i „Agrocoop“ Banja Luka biti pušteni da se brane za slobode.

Autori:

Ostavi komentar

Prati
CINS neće objavljivati komentare koji sadrže uvrede, govor mržnje, pozivanje na nasilje ili diskriminišu bilo koju društvenu grupu. Takođe, nećemo odobravati optužbe na račun pojedinaca koje ne možemo da dokažemo. Hvala što poštujete ova pravila :)
Obavesti me o
guest
0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Tagovi

Povezano