Istraživačke pričeOružje
22. feb 2022.

Srbija slala oružje Mjanmaru nakon puča

Istovar opreme u Mjanmaru
Srbija je izvezla rakete vredne 4,7 miliona evra Mjanmaru 2021. par dana nakon puča koji je doveo do civilnog rata u toj zemlji. U mesecima krvavih obračuna koji su usledili, Srbija je izdala još četiri dozvole za izvoz oružja.

Avion Iljušin-62M beloruske privatne aviokompanije Rada Airlines, poleteo je sa beogradskog aerodroma nekoliko minuta posle ponoći tog 9. februara 2021. godine. Sa sobom je nosio stotine srpskih raketa kalibra 80 mm.

Nakon što je prvo stao u Egiptu, avion je sleteo 8 hiljada kilometara dalje u Jangonu u Mjanmaru, tada poprištu krvavog puča koji je počeo 1. februara, a koji je gurnuo zemlju u građanski rat.

Ovo je utvrdio Centar za istraživačko novinasrtvo Srbije (CINS), zajedno sa Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN), mjanmarskom organizacijom Myanmar Witness i holandskom organizacijom Lighthouse, koristeći fotografije i video snimke iz otvorenih podataka, kao i dokumenta dobijena zahtevom za pristup informacijama od javnog značaja.

Ignorišući izveštaje o nasilju, ubistvima i kršenju ljudskih prava, Srbija je dozvolila da se ova trgovina oružjem sprovede i pored obaveze da vlast povuče izdate dozvole za izvoz oružja koje može biti korišćeno za kršenje ljudskih prava.

U martu 2021. godine, Savet za ljudska prava Ujedinjenih nacija usvojio je rezoluciju kojom se izražava duboka zabrinutost zbog opasnosti po ljudska prava u Mjanmaru, od neregulisane do ilegalne trgovine oružjem. U junu te godine, dok je vojska u Mjanmaru gušila masovne proteste, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je pozvala sve države članice da zaustave protok oružja u Mjanmar.

Srbije je bila među 119 država članica koje su glasale u korist pravno neobavezujuće rezolucije, iako je već izdala najmanje četiri dozvole za izvoz oružja Mjanmaru – dve u martu, jednu u aprilu i jednu u junu. Nije poznato da li su ovi pošiljke isporučene.

Put oružja

Dokumentacija srpskog Minstarstva trgovine i turizma pokazuje da je ukupno 2.524 nenavođene rakete kalibra 80mm izvezeno iz Srbije u Mjanmar u dve pošiljke: u januaru i februaru 2021. godine.

Oružje vrednosti 4,7 miliona evra je izvezla Jugoimport SDPR, srpska državna kompanija koja se bavi trgovinom naoružanja, vojne opreme i transfera tehnologije.

Prva pošiljka od 880 raketa je izvršena 23. januara, nedelju dana pre nego je mjanmarska vojska preuzela kontrolu nad državom, nakon izborne pobede Nacionalne lige za demokratiju (NLD) koju predvodi Aung San Su Ći.

Za sledeću pošiljku 1.664 raketa, Srbija je dala zeleno svetlo 8. februara, kada je puč izvršen u Mjanmaru i kada je zemlja klizila u nasilje.

Na osnovu otvorenih podataka, CINS, BIRN i Myanmar Witness su napravili putanju kojom su obe pošiljke išle od Beograda do Jangona.

Praćenje aviona Iljušin-62M preko sajta FlightRadar24

Podaci sa sajtova FlightRadar24 i ADS-B Exchange, pokazuju da je avion Iljušin-62M registarskih oznaka EW-505TR poleteo sa aerodroma u Beogradu 9. februara, stao u glavnom gradu Egipta, Kairu na nekoliko sati, a onda nastavio u Jangon gde je sleteo malo posle 18 časova po lokalnom vremenu.

Sletanje u Jangon potvrđuju i fotografije koje su objavljene istog dana, a na kojima se vidi istovar oružja.

Geolokacija slike aviona preuzete sa društvenih mreža

Fotografije postavljene na društvenim mrežama pokazuju da je isti avion renoviran tako što mu je stavljen drveni pod za kargo putovanja. Na osnovu poda, bočnih obloga i numerisanja duž unutrašnje strane aviona (označeno belim kvadratima) može se videti da tovar koji je iznošen iz aviona pripada pripada istom avionu oznake EW-505TR. Ovo potvrđuju i dodatne fotografije koje pokazuju unutrašnjost aviona, rasveta na plafonu koja se poklapa i broj 65 na zidovima. Oznake na zelenim sanducima se takođe poklapaju sa oznakama koja se mogu naći na sanducima oružja koje je proizvedeno u Srbiji.

Poklapanje svetla (označeno crvenom linijom) i numeracija (označeno žutim linijama) na slikama unutrašnjosti II-62M EV-505TR objavljenih na Fejsbuku, sa slikama tereta koji se istovara u Jangonu ukazuje da teret je bio smešten u zadnjem delu koji se vidi na slici, pod svetlom označenim crvenom linijom

Neraskidiva veza stara decenijama

Pošiljke koje su novinari u ovoj priči pratili samo su deo trgovine između Srbije i Mjanmara.

Veza između dve zemlje potiče od 1950-ih kada su Mjanmar, tada pod nazivom Burma, i Jugoslavija, čiji je Srbija bila deo, bili među osnivačima Pokreta nesvrstanih.

Ministarstva odbrane obe zemlje su 2015. godine potpisala brojne sporazume o posebnoj saradnji, a Srbija je, na osnovu podataka iz UN comtrade baze, u period od 2018. do 2021. godine izvezla u Mjanmar oružje u vrednosti od 23,5 miliona evra.

Dokumenta Ministarstva trgovine i turizma pokazuju da je Mjanmar uglavnom kupovao bombe, torpeda, rakete, projektile, različite tipove municije i letelicu. Među krajnjim korisnicima su Ministarstvo odbrane Mjanmara, ratno vazduhoplovstvo i njihovi generali, kao i vojska.

CINS, BIRN, Myanmar Witness i Lighthouse nisu uspeli da ustanove da li je srpsko oružje korišćeno u sukobu izazvanim pučom.

Međutim, nenavođene rakete istog tipa su u januaru ove godine korišćene u vazdušnim napadima na civilna područja grada Loiko, prestonice istočne države Kaja.

U videu postavljenom na Fejsbuku 11. januara ove godine, borbeni avion je ispalio najmanje tri salve nenavođene rakete, koje ostavljaju  vatru i dim usled električnog paljenja iz dve podkrilne mahune koje nastavljaju pravo ka zemlji.

Slika raketa koje ispaljuje avion sa drugog videa

Drugi video postavljen istog dana na Fejsbuku takođe pokazuje vazdušni napad na, što se može videti na kraju videa, Loiko, sa pet salvi raketa ispaljenih približno na ovoj lokaciji. UN procenjuje da je polovina populacije grada Loiko bilo prinuđeno da napusti svoje domove i da je skoro 90 hiljada ljudi iz države Kaja izbeglo.

Više od 650 kuća i ostalih civilnih zgrada, uključujući crkve, manastire i škole, zapaljeno je ili uništeno u Kaji od maja 2021. godine, pokazuju izveštaji koje citira UN.

Geolokacija videa

Srpsko oružje širom sveta

Vlada Srbije kaže da nije izdala nijednu novu dozvolu za izvoz oružja u Mjanmar od izbijanja krize i odbacila je medijske izveštaje u Mjanmaru da je srpska delegacija posetila ovu zemlju u januaru ove godine kako bi razgovarala o vojnoj saradnji i prodaji oružja.

„Delegacija Ministarstva odbrane i Vojske Srbije nije bila u Mjanmaru i predstavnici Ministarstva i Vojske nisu pregovarali o prodaji oružja toj zemlji“, rečeno je u Ministarstvu odbrane srpskom listu Danas 27. januara. „Napominjemo da se dozvole za izvoz naoružanja Mjanmaru ne izdaju od izbijanja poslednje krize u toj zemlji.“

Ipak, nalazi ovog istraživanja pokazuju da je izvoz na osnovu ranijih dozvola izvršen nakon puča, što je očigledno kršenje srpskog zakonodavstva koje zahteva oduzimanje dozvola ako se promene bezbednosni uslovi i postoji rizik od upotrebe oružja za kršenje ljudskih prava.

Pravila u Srbiji o dozvolama za izvoz oružja usklađena su sa zajedničkim pravilima koje je EU usvojila 2008. godine i Sporazumom o trgovini naoružanjem, koji reguliše međunarodnu trgovinu konvencionalnim oružjem. Oni naglašavaju da zemlja mora da odbije izvoznu dozvolu ako postoji jasan rizik da bi vojna tehnologija ili oprema koja se izvozi mogla biti iskorišćena za unutrašnju represiju.

Najmanje još četiri dozvole su takođe izdate nakon vojnog preuzimanja, mada je nejasno da li se izvoz nastavio.

Prva je izdata 8. marta 2021. godine, više od mesec dana nakon državnog udara, beogradskoj kompaniji JNJ Ekport Import Ltd za izvoz municije u vrednosti od 2,65 miliona evra. Dva dana kasnije, 10. marta, državni proizvođač oružja Sloboda Čačak takođe je dobio dozvolu za izvoz četiri metka kalibra 122 mm.

Uprkos pogoršavanju bezbednosne situacije u Mjanmaru i izveštajima o nasilju nad civilima Srbija je 7. aprila izdala još jednu dozvolu privatnoj kompaniji Zenitprom, uključujući i za izvoz municije Slobode Čačak.

Četvrta izvozna dozvola posle državnog udara izdata je 8. juna, ponovo Slobodi Čačak, za izvoz municije. Tri dozvole izdate državnoj Slobodi Čačak, od kojih su dve donete posle državnog udara, procenjene su na 2 miliona evra.

Oružje proizvedeno u Srbiji poslednjih godina primećeno je u nekoliko zona sukoba. Vlada Srbije negira da je oružje korišćeno za kršenje ljudskih prava i tvrdi da neke zemlje EU izvoze oružje i u zone sukoba.

Nedavno, u avgustu prošle godine, Amnesti internešnal je kritikovao Srbiju zbog izvoza oružja u Burkinu Faso, gde je oružje srpske proizvodnje koristilo ogranak Islamske države odgovorne za ubistvo stotina civila.

Nigerijske vlasti su u novembru 2020. godine upotrebile metke proizvedene u Srbiji u smrtonosnom obračunu sa nenaoružanim demonstrantima u glavnom gradu Lagosu, dok je oružje proizvedeno u srpskoj fabrici Krušik, korišćeno u septembru iste godine u borbama između Azerbejdžana i Jermenije oko spornog regiona Nagorno-Karabaha.

U junu 2020. godine, kada su snage libijske vlade potisnule pobunjeničke snage sa juga Tripolija, pronađena je granata srpske proizvodnje vezana za plišanog medveda kao zamka koju su verovatno postavile snage koje se povlače.

Vlasti u Iraku su takođe koristile gasne granate srpske proizvodnje u oktobru 2019. da rasteraju antivladine demonstrante u Bagdadu, što je dovelo do smrtonosnog efekta. Oružje srpske proizvodnje takođe je primećeno u Siriji 2016. tokom tamošnjeg sukoba.

Hvala vam što prenosite tekstove CINS-a! Uz to je potrebno da navedete da ste priču preuzeli od Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, kao i link ka tekstu koji prenosite.

Više informacija: cins.rs/uslovi-koriscenja/

više

Autori:

Ostavi komentar

Prati
CINS neće objavljivati komentare koji sadrže uvrede, govor mržnje, pozivanje na nasilje ili diskriminišu bilo koju društvenu grupu. Takođe, nećemo odobravati optužbe na račun pojedinaca koje ne možemo da dokažemo. Hvala što poštujete ova pravila :)
Obavesti me o
guest
1 Komentar
Najstarije
Najnoviji Najviše glasova
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Samo svoje volim
Samo svoje volim
24 feb 2022 08:18

A sta je sad sa Ukrajinom? Tamo nema krsenja ljudskih prava, pa zato NATO moze masivno da izvozi u Ukrajinu?

Tagovi

Povezano