Istraživačke pričeŠume

Ilegalna seča šuma kod Kosova ugrožava vodu za piće

30. dec 2019.
Ogoljeno brdo na administrativnoj liniji Srbije i Kosova; izvor: CINS
U Srbiji je za dve decenije zbog ilegalne seče uz administrativnu liniju sa Kosovom nestala šuma veličine dve beogradske opštine Novi Beograd. Ekološka šteta takve seče procenjuje se na 25 milijardi dinara. Zemljište koje ostane bez šume je sklono erozijama, smanjuje se proizvodnja kiseonika i apsorpcija ugljen-dioksida iz vazduha, a reke kao izvor vode za piće vremenom mogu nestati, ističu stručnjaci.

Dok sedi na gomili posečenih drva, zagledan u brda na kojima je nekad bila bukova šuma, Goran Vukojević sa gorčinom priča o šumokradicama u selu Jelakce, kod Leposavića, na severu Kosova.

Njegovom ujaku su posekli oko tri hektara, bratu oko sedam hektara, ali njegova šuma još opstaje:

„Par nas koji smo u Leposaviću, tu smo blizu i branimo, ne damo”, kaže Goran i dodaje u šali: „Znači za kazan za rakiju ne može da naseče drva”.

Ipak, on se boji da njegovi unuci neće znati šta je bukva – i nije jedini. Vidno tužni i razočarani, meštani Jelakca za CINS su govorili o krađi šuma.

„Bog zna koliko je posečeno. Nekad je bila milina da pogledaš, a sad je ružna slika šta je ostalo”, priča Dragan Savić. „Od šume nema ništa. Nekada ako si hteo da nasečeš drva nije ti branio niko, ali to je bilo za ogrev, a sad prodaju se drva, pa seče gde ko hoće”, objašnjava Dragica Milutinović.

Neki misle da zbog ilegalne seče šuma u budućnosti neće imati vode za piće.

Prema podacima Srbijašuma, u proteklih 20 godina je na teritoriji administrativne linije ilegalnom sečom nestalo preko 623 hiljada metara kubnih šuma sa površine od skoro devet hiljada hektara. To znači da je od 1999. do kraja 2018. Srbija izgubila šumu veličine dve beogradske opštine Novi Beograd, odnosno površine hrvatskog ostrva Vis. Time je budžet države oštećen za više od 2,5 milijardi dinara, a ekološka šteta je i do 10 puta veća. Samo do kraja oktobra 2019. posečeno je preko 12 hiljada kubnih metara drva, vrednog 74,5 miliona dinara.

Nenad Milosavljević, nastavnik biologije u osnovnoj školi u Leposaviću, kaže da uništenje šumskog ekosistema na severu Kosova traje već dve decenije.

„Prosto rečeno katastrofalno, situacija je već duži niz godina van kontrole, van svake kontrole. Od rata, od 1999. godine do danas ja bih rekao da to samo ide na gore”, rekao je Milosavljević.

Ipak, posledice nekontrolisane seče šume nisu samo ekonomske već i ekološke, ističu stručnjaci sa kojima je CINS razgovarao.

Bez šume menja se klima, temperatura se uvećava, a zbog ogoljene površine dolazi do erozije zemljišta. Nestankom šuma ugrožene su i podzemne vode, odnosno izvori pijaće vode.

„To će imati dalekosežne posledice u perspektivi, ne radi se tu samo o isečenoj šumi i drvetu koje tu strada. Šuma je jedan složeni ekosistem, najsloženiji ekosistem na kopnu“, objašnjava Milosavljević i dodaje da je potrebno da prođe više hiljada godina da bi se formirala jedna šuma.

„Porašće tu drvo ali da se čitav šumski ekosistem obnovi, da on bude u ravnoteži, tu treba da prođe mnogo više, jedan ljudski vek je mali u tim razmerama.“

 

Ekološka katastrofa višestruko štetnija od novčane

Svetski fond za zaštitu divljih životinja (WWF) na svom sajtu ističe da su šume važne za opstanak ljudi jer proizvode vazduh koji dišemo, a od njih zavisi preko dve milijarde ljudi širom sveta jer pružaju i druga sredstva za život – vodu, hranu i gorivo.

Sa druge strane, šteta koja proizilazi iz ilegalne seče deset puta je veća od novčane vrednosti posečenog drveta, navode u Srbijašumama.

Prema toj računici , ekološka šteta u Srbiji procenjuje se na 25 milijardi dinara. U iznos je uračunato koliko hektar šume proizvodi kiseonika, vezuje ugljenika, kako utiče na zemljište i sprečava eroziju, kao i kako štiti od buke i vetra.

„Jedan metar kubni drveta usvaja, vezuje jednu tonu ugljen-dioksida“, kaže Saša Stamatović, v.d direktora Uprave za šume ističući da su šume, uz morske ekosisteme, jedini sistem koji se bavi smanjenjem ove štetne materije u vazduhu.

Srbija je tako za dve decenije izgubila šumu koja je mogla da apsorbuje preko 623 hiljada tona ugljen-dioksida, pokazuju podaci Srbijašuma.

Upijanjem ugljen-dioksida šume pomažu u smanjenju emisije štetnih gasova, a pored toga proizvode i kiseonik. Istraživanje časopisa BBC Science focus je pokazalo da je između sedam i osam stabala dovoljno da se proizvede kiseonik za jednog čoveka godišnje.

Najveći problem sa ilegalnom sečom šume Srbija ima uz administrativnu liniju sa Kosovom. Razmere seče na tom području rezultirale su Sanacionim planom koji je Vlada Srbije usvojila u julu 2019. godine, a koji predviđa hitno saniranje posledica ovakve seče.

Fotografije ilegalne seče šuma na administrativnoj liniji Srbije i Kosova; Izvor: CINS

Ugrožene planine Leposavića

„Najgore je što nam šumu uništiše, ‘oće voda da nam nestane, kad nema ‘lad, nema šuma, ‘oće i voda da nestane”, priča zabrinuto baka Jelena Savić iz sela Jelakce kod Leposavića. Ona kaže da malobrojni ljudi koji su ostali da žive u selu nemaju da naseku drva ni za ogrev.
Meštanin Goran Vukojević dodaje da se meštani plaše za vodu, ali i od erozija jer, kako kaže, dolaze u opasnost da se „zaruši celo brdo kad su velike kiše”.

Opština Leposavić, jedna od četiri opštine na severu Kosova gde uglavnom žive Srbi , na svojoj teritoriji ima nekoliko planina među kojima je i južna padina Kopaonika, planina Rogozna i manja brda.

„Svi ti veliki kompleksi šuma koji su postojali su napadnuti, kao što su Crna Osa, Mala Reka, Stolovi, prostor oko Borčana, Šatorice, Jelakce. To je sve posečeno, vi nemate više bukvalno ni jedan veliki kompleks šume“, objašnjava biolog Milosavljević koji tvrdi da su čak i šume u privatnom vlasništvu u Leposaviću stradale.

Rade Knežević, predsednik Planinarskog društva Kopaonik, redovno obilazi šume na ovoj teritoriji.

Za CINS objašnjava da je nekontrolisana seča naročito izražena na južnom grebenu Kopaonika, na potezu sela Šatorice na visini od 1.750 metara.

„Dok smo pravili planinarske staze sam sretao prve grupe koje su dolazile. Zamolio sam ih da ne seku, međutim njihov odgovor je bio da su došli da seku samo bolesna stabla”, seća se početaka seče Knežević i dodaje da su kasnijih godina „čitave mašinerije tu dopremili” pa je kompleks od više hiljada hektara bukove šume posečen.

Knežević kaže da stanovništvo Leposavića već duže vreme živi od prodaje drveta, a da je prekomerna seča drastično uništila šumsko bogatstvo.

On ističe da će građani koji žive u Leposaviću tek osetiti posledice prekomerne seče šume, jer neće imati dovoljno vode za piće u budućnosti.

Naime, Bojatinska reka važna je stanovnicima Leposavića, ali je njen sliv, prema rečima Kneževića, ugrožen uništavanjem šuma i smanjenjem akumulacije vode – jedne od najvažnijih funkcija šuma koje kroz svoj koren stvaraju podzemne vode koje kasnije utiču na nastanak izvora i potoka.

„Treba imati u vidu da jedan kvadrat šumskog humusa vrši akumulaciju oko 600 litara vode”, objašnjava Knežević.

Knežević dodaje da je njegovo planinarsko društvo u više navrata pisalo organizacijama koje imaju mandate na Kosovu kao što je U NMIK, KFOR, pa čak i Briselu kako bi se stalo na put krivoseči, naročito na području sela Šatorice „gde je stvarno jedno groblje napravljeno od svega toga”.

Kosovska policija je najviše krivičnih prijava podnela zbog krađe šuma na teritoriji Leposavića. Za oko 10 godina policija je identifikovala 56 slučajeva ilegalne seče, procesuirane su 82 osobe, dok je u pet slučajeva policiji nepoznato ko je posekao šumu.

Autori:

Ostavi komentar

Prati
CINS neće objavljivati komentare koji sadrže uvrede, govor mržnje, pozivanje na nasilje ili diskriminišu bilo koju društvenu grupu. Takođe, nećemo odobravati optužbe na račun pojedinaca koje ne možemo da dokažemo. Hvala što poštujete ova pravila :)
Obavesti me o
guest
0 Komentara
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Tagovi

Povezano