17 Decembar 2013, 13:16

Komentari (0)

Šverc u ime države

Uzbudljivo napisano i pažljivo dokumentovano svedočenje novinara Mateja Šurca i Blaža Zgage o tome kako su slovenački trgovci oružjem Muslimanima i Hrvatima tokom ratova devedesetih prodavali oružje iz skladišta JNA po pet-šest puta višim cenama nego na međunarodnom tržištu, objavljeno je u tri knjige, Prodaja, Preprodaja i Prikrivanje

Piše: Ivana Peško

Trilogija U ime države slovenačkih novinara Mateja Šurca i Blaža Zgage: Prodaja, Preprodaja i Prikrivanje, rasvetljava stotine miliona evra vredan šverc oružjem iz skladišta JNA u Sloveniji ka Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, za vreme ratnih sukoba tokom devedesetih godina.

 

Knjiga dokumentovano svedoči o tokovima trgovine, trgovcima, njihovim uslovima, ucenama, manipulaciji cenama, kao i poziciji državnog vrha u samom poslu. Radeći ‘u ime države’ slovenački trgovci oružjem su jako dobro iskoristili nevolje Hrvata i  Muslimana, zarađujući na njima tako što su im prodavali oružje po cenama čak i pet–šest puta višim nego na međunarodnom tržištu.

 

Čitalac će naići i na neke neverovatne događaje, što se ilustruje potpuno bizarnom situacijom u kojoj hrvatski general Bobetko nudi rt Savudrije i pravo na ceo Piranski zaliv u zamenu za oružje.

„Naše najveće otkriće je, zapravo, da to nije bio neki običan kriminal, nego tajnoviti posao više država. To je bio državni kriminal, u kojem su surađivali mnogi agenti, vojnici, policajci i drugi, koji su krivična djela radili po naredbama i ‘u ime države’. Kad je mnogo milijuna dolara i maraka 'izginulo', vodeći političari počeli su prikrivati sve to, čime su oštetili i onesposobili pravosudski sustav. To ne važi samo za Sloveniju, nego i za mnoge druge zemlje na području nekadašnje Jugoslavije”, kaže Blaž Zgaga za CINS.

 

Pored Slovenije, veliki izvoznici oružja na balkanska ratišta za vreme embarga UN bile su Bugarska, Poljska, Ukrajina, Rumunija, Rusija i Albanija. Poslovi su se najčešće sklapali u kancelariji međunarodnog trgovca oružjem Konstantina Dafermosa u Beču čije je preduzeće u osnovi kanalisalo svo oružje iz Istočne Evrope, a novac je završavao po mađarskim, austrijskim, švajcarskim i engleskim bankama. Trgovina oružjem devedesetih je bila velika međunarodna logistička operacija sa ciljem da naoruža Hrvate i Muslimane, koja je politički pravdana potrebom da se uspostavi ravnoteža na ratištima.

 

Dokumentovana avantura

Dokumentovana avantura

Trilogija U ime države, pisana uzbudljivim, dramatičnim stilom, značajno doprinosi razvoju istraživačkog novinarstva na našim prostorima. Podseća na kriminalno–avanturističke romane, sa naglaskom na istinitost svakog podatka. Ona nije samo jedan rasvetljeni istorijski odgovor, već je istovremeno i sjajna riznica metoda koje novinari istraživači mogu da koriste u praksi.


Knjiga je osvojila uglednu nagradu SEEMO za izuzetna dostignuća u istraživačkom novinarstvu, imala je veliki uspeh u Poljskoj, dok je treći deo Prikrivanje međunarodno udruženje ICIJ (The International Consortium of Investigative Journalists) uvrstilo među deset najznačajnijih projekata ove vrste na svetu.

 

Evo kako su trilogiju ocenili novinari iz BiH i Hrvatske:

 

“Sada dostupni dokumenti pokazuju da naoružavanje Armije BiH pod embargom UN-a
nije bilo rezultat vještog djelovanja grupe odvažnih patriota i organizatora otpora,
nego koordinirana i dogovorena politika dijela susjednih zemalja i međunarodne zajednice.”
Esad Hećimović, Oslobođenje

 

“Hrvatski izvori tvrde da nije bila riječ ni o kakvim značajnijim količinama. Međutim, slovenski izvori ukazuju na to da je slovensko-hrvatska trgovina oružjem počela mjesecima prije izbijanja rata, da je tekla uglavnom u jednom smjeru, kao i da su hrvatski kupci oružje, streljivo i vojnu opremu najčešće plaćali višestruko skuplje od cijena uobičajenih na crnom tržištu.”
Saša Leković, E-novine

 

Na beogradskoj promociji, novinar Miloš Vasić je pozvao Zgagu i Šurca na angažovanje na temu srpsko–slovenačkog trgovanja.


Na slici: Blaž Zgaga i Matej Šurc, foto: (c) Jaka Babnik/Sanje Publishing

Matej Šurc i Blaž Zgaga su uradili brojne intervjue sa vojnicima, policajcima i pripadnicima tajnih službi. Uspostavivši kontakt sa stranim istraživačkim novinarima, Šurc i Zgaga su identifikovali prave prodavce i kupce oružja, vrednosti od nekoliko stotina miliona dolara.

 

Prvi nastavak trilogije – Prodaja, pojavio se ove jeseni i u hrvatskom prevodu. Upoznajemo se sa predistorijom učešća domaćih i međunarodnih faktora u ilegalnim isporukama oružja i opreme Sloveniji pre izbijanja oružanih sukoba 1991, te mnoštvom svedočanstava o kršenju UN–ovog embarga na trgovinu oružjem (kako se rat rasplamsavao i slovenački šverceri su simultano povećavali cene oružja, prodavajući ga daleko skuplje od realne cene); prisutna su imena brodova, liste transportovanog materijala, otkrivena imena učesnika, njihove nekadašnje karijere i uloge u ovim aktivnostima.

 

U ovom istraživanju povezuju se poznata imena Ivana Čermaka tadašnjeg pomoćnika ministra odbrane u Vladi Hrvatske, generala Janka Bobetka i Martina Špegelja, ministra unutrašnjih poslova Hrvatske Josipa Boljkovca i drugih. Čitalac će naići i na neke neverovatne događaje, što se ilustruje bizarnom situacijom u kojoj general Bobetko nudi Sloveniji rt Savudrije i pravo na ceo Piranski zaliv u zamenu za oružje.

 

Iz dokumenata se zaključuje da je u trgovini glavno bilo slovenačko Ministarstvo odbrane na čelu sa Janezom Janšom, dok je operativne zadatke sporovodila Vojna obaveštajna služba, koju je vodio Andrej Lovšin. U ovom poslu je učestvovalo i Ministarstvo unutrašnjih poslova, koje je vodio Igor Bačvar, i preduzeće Orbis iz Velenja, osnovano 1990, u vlasništvu Gorenja, proizvođača bele tehnike.

 

Orbis je službeno registrovan za proizvodnju i prodaju vojnog naoružanja tek u maju 1992, kada se crna trgovina već lagano okončavala. Potpisnik Orbisovog računa bio je hrvatski general Janko Bobetko. Pored njega, oružje je otkupljivao i hrvatski političar Vladimir Šeks (jedan od najuticajnijih od vremena Franje Tuđmana do danas, bio i predsednik Sabora).

 

Zamenik ministra odbrane BiH Hasan Čengić bio je ovlašćena osoba za nabavku oružja za Armiju BiH. Fikret Abdić, član predsedništva Bosne i Hercegovine i kasniji odmetnik od Izetbegovićeve politike, koji je 1993. i zaratio sa Armijom BiH, dugovao je, prema Janšinom papiru, tri miliona maraka Ministarstvu odbrane. Pošto Sarajevo nije moglo da isplati Abdićev dug, Ljubljana je u zalog dobila helikopter, čija je vrednost prevazilazila dugovanje Bosne. Iako su bili u sukobljenim taborima, Čengić je bio spreman da isplati čak i Abdićeve dugove, kako bi dobio nazad helikopter vlade BiH. Tražio je Janši račune.

 

Stvar, međutim, nikada nije bila rešena i slovenačka strana nikada nije predala traženu dokumentaciju, tako da ovaj bosanski helikopter i dalje leti pod zastavom Slovenije.


Komentari (0)
Napiši komentar


Ime i prezime

Komentar




Ne možete da protumačite sliku? kliknite ovde da osvežite