AktuelnoŠume

Nedostatak inspektora glavna prepreka u borbi protiv bespravne seče šuma

30. sep 2017.
Foto: Medija centar
Okrugli sto o problemima koje prouzrokuje ilegalna seča šuma ali i mogućim rešenjima za ovaj problem održan je u beogradskom Medija centru

Okrugli sto pod nazivom „Krađa i pustošenje šuma: Problemi i rešenja?”, posvećen zaštiti šuma i problem bespravne seče, održan je u petak u beogradskom Medija centru, uz učešće predstavnika nadležnih institucija, zainteresovanih nevladinih organizacija i medija.


Anđela Milivojević, novinarka CINS-a, predstavila je nalaze istraživanja koje je pokazalo da je krivično delo šumska krađa u poslednjih 10 godina ubedljivo najčešće u odnosu na sva ostala dela protiv životne sredine.


„U ovom periodu je u proseku bilo osuđeno oko 400 ljudi, što govori o tome ili da su ove šumokradice nekakvi povratnici ili da se svake godine pojavi nova grupa ljudi koja se bavi ovim poslom“, navela je Milivojević.


Sagovornici panela saglasni su u oceni da je nedostatak inspektora najveća prepreka u borbi protiv bespravne seče šuma. Prema njihovim rečima, u čuvanju šume je stručnjacima iz nadležnih preduzeća neophodna pomoć kako inspektora – pre svega šumarskih, ali i tržišnih, sanitarnih i ekoloških – tako i saobraćajne policije, koja bi mogla da zaustavlja vozila koja prevoze nelegalno stečeno drvo.


Ipak, kako se i same inspekcijske službe bore sa malim kapacitetima, ova pomoć za sada izostaje.


Drugi problem koji su prisutni konstatovali je to što ova delatnost donosi novac siromašnijim građanima – bilo tako što bespravno seku svoju ili tuđu šumu. Međutim, problem je i sa druge strane: građani koji drvo kupuju bez provere da li je ono sertifikovano, odnosno posečeno u legalnom postupku.


Drugi deo panela bio je posvećen mogućim načinima kako da ovaj problem bude rešen. Kao najznačajnije rešenje istaknuto je pretvaranje u šumsko zemljište i pošumljavanje kako onih prostora kojima gazduju javna preduzeća tako i privatnih parcela. Iako javna preduzeća već preduzimaju aktivnosti u toj oblasti, dajući zainteresovanim vlasnicima besplatne sadnice, neophodan je jači podsticaj države odnosno postavljanje očuvanja šuma kao strateški cilj.


Okruglom stolu su prisustvovali Gordana Jančić, izvršni direktor Sektora za šumarstvo i zaštitu životne sredine JP „Srbijašume“, Slađana Dabić, referent gajenja i zaštite šuma „Vojvodinašume„, Miodrag Perović, član Saveta za prirodne resurse Zelene stranke i Zvezdan Kalmar, Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR).

O tome koliko je problem bespravne seče šuma veliki govori i podatak da se broj osoba protiv kojih su podnete krivične prijave za 10 godina gotovo udvostručio, od 1.314 u 2007. godini do 2.007 prijavljenih u 2016. godini. Tekst nastao posle CINS-ovog višemesečnog istraživanja ovog problema možete pročitati na ovom linku.

 



CINS-ovo istraživanje je nastalo kao deo šireg projekta koji se bavi temama iz oblasti zaštite životne sredine, na kome CINS sarađuje sa Beogradskom otvorenom školom, u okviru programa Civilno društvo za unapređenje pristupanja Srbije Evropskoj uniji, uz podršku Švedske.

Hvala vam što prenosite tekstove CINS-a! Uz to je potrebno da navedete da ste priču preuzeli od Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, kao i link ka tekstu koji prenosite.

Više informacija: cins.rs/uslovi-koriscenja/

Ostavi komentar

Prati
CINS neće objavljivati komentare koji sadrže uvrede, govor mržnje, pozivanje na nasilje ili diskriminišu bilo koju društvenu grupu. Takođe, nećemo odobravati optužbe na račun pojedinaca koje ne možemo da dokažemo. Hvala što poštujete ova pravila :)
Obavesti me o
guest
0 Komentara
Najstarije
Najnoviji Najviše glasova
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare

Povezano

26. jul 2022.
Poslednjeg dana marta 2019. godine Milojka Mandića je pozvala ćerka i rekla mu da „prašti šuma“ i „pucaju žile“. To je bio znak da je u njegovom rodnom selu, Mandićima kod Zaovinskog jezera na Tari, pokrenuto klizište. Njegov život od tog dana više nije bio isti.
19. maj 2022.
„Zbog klimatskih promena skratiće se period između dve ekstremne godine. Ekstremni požari neće biti na svakih pet godina, nego otprilike na svake tri godine i tako će se taj period skraćivati, a požarna sezona će da se prolongira. Mislim da nemamo razvijenu svest o opasnosti koja nam preti“, rekao je u intervjuu za CINS profesor Šumarskog fakulteta Slobodan Milanović.
21. mar 2021.
Šume u plavnom području Tise skoro da su nestale, a sa njima i dom mnogih vrsta biljaka i životinja. Umesto ovih šuma gaje se plantaže hibrida – vrsta ukrštenih tako da drveće brže raste i pre bude spremno za seču i prodaju. Na obnovi prirodnih šuma se ne radi ozbiljno, a povećava se i opasnost od poplava. Zbog zarade drvne industrije ugrožava se i biodiverzitet, smatraju sagovornici CINS-a.
30. dec 2019.
Šteta koja proizilazi iz ilegalne seče šuma deset puta je veća od novčane vrednosti posečenog drveta, navode u državnom preduzeću Srbijašume. Tako dve decenije bespravnog uništavanja šuma uz administrativnu liniju Srbije i Kosova koštaju 2,5 milijarde dinara, ali se ekološka šteta procenjuje na čak 25 milijardi dinara.